Skupština Crne Gore je za plate bivših poslanika za prethodnih devet mjeseci isplatila oko 162 hiljade eura, a pravo da primaju državnu platu i nakon napuštanja poslaničkih klupa iskoristilo je 28 parlamentaraca.
Prema podacima crnogorskog parlamenta pravo da dobijaju poslaničku platu i nakon isteka poslaničkih mandata podjednako su koristili članovi vladajuće koalicije i opozicionih partija. Tako je nakon parlamentarnih izbora prošlog oktobra zahtjeve za jednogodišnju isplatu poslaničke plate podnijelo po 14 poslanika vladajuće koalicije i opozicionih partija, od kojih je najviše poslanika Socijalističke narodne partije (SNP), koja je u prošlom sazivu parlamenta bila najača opoziciona stranka.
Na osnovu Zakona o zaradama i drugim primanjima bivši ministri i poslanici imaju pravo da godinu nakon prestanka funkcije primaju naknadu u visini plate koju su primili posljednjeg mjeseca. Prosječna poslanička plata iznosi oko 1.000 eura.
Zakonom je predviđeno da poslanici sami podnose zahtjev za isplatu nadoknada, nakon konsituisanja novog saziva parlamenta, a o zahtjevima raspravlja skupštinski Administrativni odbor. Prema članu 10 Zakona bivši ministri i poslanici gube pravo na nadoknade ukoliko se u međuvremenu zaposle ili steknu pravo na penziju. U vanrednim slučajevima, to pravo se može produžiti na još godinu, ukoliko je bivšim funkcionerima toliko ostalo do penzije.
Među 28 bivših poslanika, koji su od novembra primali poslaničku platu, tog zakonskog prava odreklo se troje koji su u međuvremenu zaposleni na drugim mjestima u državnoj administraciji. Tako je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Valentina Radulović-Šćepanović, šest mjeseci nakon napuštanja parlamenta, angažovana kao savjetnica premijera Mila Đukanovića, dok je poslanik Bošnjačke stranke Amer Halilović krajem januara postavljen za savjetnika predsjednika Filipa Vujanovića. Pravo na isplatu nadokada, nakon osam mjeseci, izgubio je i poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Ervin Spahić koji je postavljen za vršioca dužnosti direktora Agencije za zaštitu životne sredine.
Za razliku od njih pravo na nadoknadu do 6. novembra ove godine imaće lider Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmed Bardhi, koji je bio jedan od poslanika sa najdužim stažom u Skupštini, kao i lider Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmet Zenka. Poslaničku platu će još četiri mjeseca primati i funkcioner Građanske inicijative Vaselj Siništaj, kao i bivši poslanici Pokreta za promjene Srđa Brajović i Zarija Pejović.
Zakonsku mogućnost da primaju nadoknade iz državnog budžeta najviše su koristili poslanici Demokratske partije socijalista, pa su među onima koji će primati poslaničke plate do početka novembra Fahrudin Hadrović, Drago Čantrić, Veljko Zarubica, Đorđije Pinjatić, Željko Avramović, Njegosava Vujanović, Mirsad Mulić, Refik Bojadžić i Nikola Gegaj.
Među opozicionarima koji su iskoristili tu zakonsku mogućnost prednjače članovi SNP-a, pa će poslaničke plate do novembra primati Dobrica Šljivančanin, Svetozar Golubović, Nataša Vuković, Veselinka Peković, Dragoslav Šćekić, Radosav Nišavić, Radoman Gogić i Veselin Bakić. Poslanici Nove srpske demokratije Radojica Živković i Budimir Aleksić takođe su iskoristili pravo na nadoknade, kao i Kemal Purišić iz Bošnjačke stranke i Hidajeta Bajramspahić iz Socijaldemokratske partije.
U Izvještaju o radu i o potrošenim sredstvima parlamenta do 30. juna, koji je objavljen na sajtu Skupštine navedeno je da je na neto zarade i doprinose na teret poslodavca parlament je u prvih šest mjeseci potrošio 709 hiljada, što 44,93 odsto od ukupno planiranih 1.5 eura za tu namjenu. U parlamentu su tada pojasnili da je suma za plate poslanika veća nego ranije, jer 28 poslanika prethodnog saziva Skupštine koristi pravo na zaradu po prestanku funkcije.
I bivši ministri vole nadoknade
Prava da primaju plate iz budžeta iako nigdje ne rade nijesu se odricali ni bivši premijeri i ministri, pa su tu zakonsku mogućnost prije dvije godine iskoristili predsjednik i potpredsjednik DPS-a Milo Đukanović i Svetozar Marović.
Oni su nakon raspuštanja Đukanovićeve Vlade krajem 2010. godine od Administrativnog odbora tražili da im omogući da u narednih godinu dana primaju plate kao da su i dalje na funkcijama.
Tada su pravo na nadoknade iskoristili i bivši ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović, ministar ekonomije Branko Vujović, ministar turizma Predrag Nenezić i ministar pravde Miraš Radović dok tadašnja ministarka za evropske integracije Gordana Đurović nije tražila nadoknadu jer se, u međuvremenu posvetila angažmanu na Ekonomskom fakultetu u Podgorici.
Bonus video:
