Usvajanjem amandmana na najviši pravni akt nije narušena nezavisnost Ustavnog suda, ocijenio je profesor Đorđije Blažić, navodeći da je time omogućeno da se ta institucija dovede na državni nivo, a ne izvršnog organa vladajućih partija. Sudije Ustavnog suda su, nakon usvajanja izmjena najvišeg pravnog akta, koje se odnose na pravosuđe, kritikovale nova rješenja, ocjenjujućiu da se njima omogućava veća politizacija sudstva, i da se, favorizovanjem Skupštine, utiče na nezavisnost i samostalnost tog suda. Blažić nije saglasan sa takvim ocjenama.„U sistemu podjele vlasti, svaki organ mora da ima ovlašćenja da kontroliše drugi. Ako je bilo politizacije sudstva Ustavnog suda, to je bilo prisutno poslednjih 20 godina u crnogorskom društvu“, rekao je Blažić agenciji MINA. Kako je kazao, postojećim rješenjima se ne narušava sistem podjele vlasti, „jer očigledno Ustavni sud ne shvata šta je sistem podjele vlasti“.„Prema mom dubokom uvjerenju, taj sud nikada nije bio Ustavni sud Crne Gore, već izvršni politički organ vladajućih partijskih oligarhija i krajnje je vrijeme da se makar jedna institucija u ovoj državi dovede pod ustavno-pravni poredak i da svoj posao radi kako treba“, smatra Blažić.On smatra da usvajanjem amandmana na najviši pravni akt nije narušena nezavisnost Ustavnog suda.„Ovim je urađeno nešto drugo, i to sa potpunim pravom - omogućeno je da se Ustavni sud dovede na nivo državne institucije Crne Gore a ne izvršnog organa vladajućih partijskih oligarhija“, ocijenio je Blažić.Mnogo bi bolje bilo, smatra on, da su sudije Ustavnog suda ocjenjivale svoje neaktivnosti i nerad „čime su urušile instituciju ustavnog sudstva“.„Dovoljno je pomenuti da je taj sud dozvolio da Izborni zakon, koji je prije par godina po sili Ustava prestao da važi, prećuti prestanak njegovog važenja i da se on vrati posle sedam mjeseci opet u sistem. Takođe, tu je i odluka o trećem mandatu za predsjednika države, koja je pravno neodrživa“, ukazao je Blažić.On je podsjetio i da Ustavni sud pet godina ćuti i ne koristi ovlašćenja u domenu obavještavanja Skupštine da nije donijela četiri ključna zakona.„Skupština nije donijela zakone o parlamentu, Vladi, predsjedniku države, niti zakon o ministarstvima, organima državne uprave“, precizirao je Blažić.On je rekao da Ustavni sud dozvoljava da Vlada postane samoregulatorno tijelo i uređuje samu sebe, i pored izričite obaveze da se mora donijeti zakon o vladi. „Da ne govorim koliko Ustavni sud dopušta da se organizacija ministarstva i uprave uređuje vladinom uredbom što je suprotno ustavu države, makar pet godina“, rekao je Blažić, dodajući da ima mnogo primjera da je Ustavni sud prećutao i nije reagovao kad je morao.„U svim tim situacijama je ćitao i sada su sebi dali za pravo da oni nekom nešto pričaju. Ako iko nema profesionalnog prava, oni kao instutucija nemaju prava da riječ progovore“, zaključio je Blažić.
Bonus video:
