Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić zakazao je za danas konsultacije o promjenama Ustava u dijelu pravosuđa sa liderima opozicionih partija Miodragom Lekićem iz Demokratskog fronta (DF), Srđanom Milićem iz Socijalističke narodne partije (SNP) i Darkom Pajovićem iz Pozitivne Crne Gore.
Krivokapićev kabinet ranije je poslao čelnicima parlamentarnih partija radnu verziju predloga amandmana na Ustav koja bi, na osnovu dosadašnjeg rada Ustavnog odbora i različitih stavova partija, mogla da dovede do kompromisa u parlamentu.
Lideri opozicionih partija trebalo bi danas Krivokapiću da saopšte svoje stavove o rješenjima u tom dokumentu.
U predlogu dostavljenom Lekiću, Miliću i Pajoviću predloženo je da Skupština imenuje i razrješava Vrhovnog državnog tužioca (VDT) u prvom glasanju tropetinskom većinom i u drugom glasanju većinom svih poslanika najranije nakon mjesec dana.
„Ako predloženi kandidat ne dobije potrebnu većinu (u prvom glasanju), Skupština će se u drugom glasanju za VDT izjasniti o svim kandidatima koji ispunjavaju zakonske uslove koje propisuje predlagač“, navodi se u tekstu upućenom iz Krivokapićevog kabineta.
U predlogu koji treba da razmatraju sve stranke ugrađen je stav VK o sastavu i izboru Sudskog savjeta, njegovog predsjednika i predsjednika Vrhovnog suda
To je urađeno na predlog SNP-a, dok predlog vladajuće koalicije nije uopšte uključivao mogućnost da se promjenama Ustava obuhvati tužilaštvo.
VK je u nedavnom nacrtu mišljenja na novi predlog o deblokirajućem mehanizmu ocijenila da tropetinska, odnosno većina od 49 od ukupno 81 poslanika u parlamentu, “jasno predstavlja poželjniju opciju” u odnosu na apsolutnu većinu od 41 poslanika.
Međutim, VK je je istovremeno ukazala i da je, umjesto onoga što je predložila u decembru prošle godine, moguće rješenje za izbor VDT tropetinska većina u prvom krugu, a ukoliko ona nije moguća, da parlament bira novog VDT apsolutnom većinom između više kandidata.
U predlogu o kojem treba da se izjasne lideri opozicije nije predviđeno da Ustavom bude normiran sastav Tužilačkog savjeta, iako je VK u decembru pozdravila predlog SNP-a da se to uradi i podsjetila da je to bio njen stav prilikom usvajanja Ustava 2007. godine.
U amandmanima koji su poslati Pozitivnoj, SNP-u i DF-u navodi se da predsjednika Sudskog savjeta bira Sudski savjet dvotrećinskom većinom, iz reda svojih članova, koji nijesu nosioci sudijske funkcije
To su predsjednik Vrhovnog suda, ministar pravde, četiri sudije koje bira i razrješava Konferencija sudija, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti sudova i sudija, i četiri ugledna pravnika koje bira i razrješava Skupština, na predlog Ustavnog odbora po raspisanom javnom pozivu.
U amandmanima koji su poslati Pozitivnoj, SNP-u i DF-u navodi se da predsjednika Sudskog savjeta bira Sudski savjet dvotrećinskom većinom, iz reda svojih članova, koji nijesu nosioci sudijske funkcije.
"Predsjednik Sudskog savjeta ima odlučujući glas u slučaju jednakog broja glasova”, navodi se u predlogu upućenom opozicionim liderima.
Sudski savjet većinom glasova svih članova, kako je navedeno, bira i razrješava predsjednika Vrhovnog suda
“U postupcima disciplinske odgovornosti sudija, ministar nadležan za poslove pravosuđa ne glasa”, navodi se u tom predlogu.
Sudski savjet, kako je predviđeno, utvrđuje prestanak sudijske funkcije i odlučuje o imunitetu sudije.
U ovom predlogu ni za sudije, ni za tužioce nema riječi o tome da bi trebalo da uživaju samo funkcionalni imunitet, iako je VK ukazala na tu nedostatnost crnogorskog Ustava.
U predlogu dostavljenom Lekiću, Miliću i Pajoviću predloženo je da Skupština imenuje i razrješava Vrhovnog državnog tužioca (VDT) u prvom glasanju tropetinskom većinom i u drugom glasanju većinom svih poslanika najranije nakon mjesec dana
Za Ustavni sud nadležna Skupština
U predlogu koji je dostavljen DF-u, SNP-u i Pozitivnoj predlaže se da se u Ustavu zapiše da „u prvom glasanju dvotrećinskom većinom i u drugom glasanju tropetinskom većinom svih poslanika najranije nakon mjesec dana, Skupština bira i razrješava sudije Ustavnog suda i četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika“. To je ono što je i predložila VK. “Ustavni sud ima sedam sudija.
Sudija Ustavnog suda bira se na vrijeme od 12 godina. Sudije Ustavnog suda bira i razrješava Skupština, i to: dvoje sudija na predlog predsjednika Crne Gore i pet sudija na predlog nadležnog radnog tijela Skupštine po raspisanom javnom pozivu koji će predlagači sprovesti. Sudije Ustavnog suda iz svog sastava biraju predsjednika Ustavnog suda na vrijeme od tri godine. Isto lice može biti birano samo jednom za predsjednika i sudiju Ustavnog suda“, navodi se u predlogu o kojem bi danas trebalo da raspravljaju Krivokapić, Lekić, Milić i Pajović
Bonus video:
