Najave Liberalne partije(LP) i dijela manjinskih partija da će preispitati savez sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) neće ugroziti vlast, već se radi o pritisku da im se obezbijede funkcije obećane koalicionim sporazumom i pokuša sanirati politička šteta u svojim redovima i u biračkom tijelu.
Ipak, eventualno čvrsta odluka samo jednog poslanika neke od njih da bezrezervno ne stane iza predloga DPS-a i SDP-a mogla bi zagorčati život vladajućoj koaliciji prilikom obezbjeđivanja dvotrećinske većine u parlamentu, primjera radi, za ustavne promjene.
U tom slučaju, vladajuća koalicija bi morala da traži podrku najmanje dvije opozicione partije, umjesto samo SNP čijih je devet poslanika zajedno sa 45 predstavnika DPS, SDP, LP, HGI, BS, Force i DP dovoljno za dvotrećinsko usvajanje Ustava. Međutim, pitanje je da li su te partije spremne na taj korak.
Camaj: LP-u smeta manjak funkcija, ne politika DPS-a
Politički analitičar Vaselj Camaj smatra da posljednjim najavama čelnici manjih stranaka pokušavaju da izdejstvuju određena kadrovska rješenja, za koja ih je DPS uskratio. On ističe da je to posebno izraženo kod LP koja ne krije da joj ne smeta politika DPS-a, već manjak funkcija.
Predstavnici LP, BS i Force optužili su DPS da ne poštuje koalicioni sporazum koji se odnosi na raspodjelu funkcija, a u negodovanju je najdalje otišao lider LP Andrija Popović koji je tražio zamrzavanje saradnje sa strankom Mila Đukanovića.
Samo nekoliko dana nakon toga u LP je došlo do javnog talasanja time što je najavljena kandidatura šefa nikšićkog odbora LP Branka Mićkovića za predsjednika. Uoči parlamentarnih izbora, Popović je tvrdio da mu je DPS obećao resor sporta i mladih, pomoćnička mjesta u ministarstvima i u diplomatsko-konzulamim predstavništvima. Od toga stranka je dobila samo poslaničko mjesto.
Ko je kako trgovao
Iako su zajedno potpisali sporazum sa Đukanovićem, sudeći po zaposlenim članovima, najbolje su prošle HGI i BS. Dok je čelnica HGI, čije je biračlko tijelo malo, Marija Vučinović izabrana za ministarku bez portfelja, BS su na mjesto potedsjednika parlamenta postavili Sulja Mustafića, a Rafeta Husovića za potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj.
Funkcioner BS Osman Nurković sjeo je u fotelju pomoćnika direktora Uprave za imovinu, dok je bivši poslanik Amer Halilović savjetnik predsjedniku Crne Gore. Bošnjaci su, ipak, nezadovoljni jer se sporazum ne poštuje pri zapošljavanju u administraciji zbog čega se veliki broj aktivista još nada državnoj plati.
Camaj smatra da manjinske stranke sada pokušavaju da saniraju političku štetu, jer je očigledno da ih DPS nije uvažio kao dostojnog partnera.
On upozorava da su upravo zbog funkcija manjinske partije ispustile istorijsku priliku da sa opozicijom formiraju vladajuću većinu i počnu procese demokratizacije Crne Gore. Funkcioner DF Goran Danilović poručio je juče da još važi ponuda tog političkog saveza manjinskim strankama i LP da formiraju vlast sa opozicijom.
Camaj kaže da su manjinske partije zauzvrat u vladajućoj koaliciji dobili mrvice.
“U tome prednjače albanski političari koji su sve prihvatili bez pogovora. Nijesu ih interesovali interesi sunarodnika nego funkcije, jer politiku vide kao biznis. DPS im je po običaju nudio sve, a nije ništa dao za uzvrat. To su trebali da znaju i zato sad očajavaju”, tvrdi on.
Albanske partije praznih ruku
Albanci iz stranaka vladajuće većine nijesu dobili nijednu funkciju u Vladi, iako su ranije držali ministarstvo za zaštitu manjinskih prava. Prilikom ulaska u vlast obećavana su im po tri mjesta pomoćnika i savjetnika ministara, kao i mjesta u konzularnim predstavništvima. Nakon prijetnji da će bojkotovati predsjedničke izbore, DPS je albanskim partijama obećao održavanje konsultativnog referenduma za opštinu Tuzi u septembru.
Camaj smatra da se albanski političari sada pokušavaju da distanciraju od DPS-a i pripreme za lokalne izbore:
“Jasno im je da su kod birača izgubili kredibilitet, jer su ušli u vlast iako su kampanju zasnivali na priči o antialbanskoj politici DPS-a. Sada te prevarene glasače pokušavaju da vrate”.
Popović već ima problem u LP, a vlast bi prijetnjom vanrednim izborima u Ulcinju mogla primiri i Nazifa Cungua. Camaj, međutim, smatra da je malo vjerovatno da će im Đukanović dozvoliti izlazak iz vlasti. Time bi, smatra Camaj, vlast ugrozila građanski imidž.
“Đukanoviću je važno da može da se pohvali kako su u vlasti i nacionalne manjine. Tako mogu pred međunarodnom zajednicom da tvrde kako nijesu nacionalistički, niti totatlitarni režim”, tvrdi on.
Stvari koje nije lako prevazići
Dok Popović tvrdi da DPS, i pored brojnih razgovora, prolongira dogovor o funkcijama, Genci Nimanbegu (Forca) tvrdi da pet mjeseci nije bilo ni jednog imenovanja po sporazumu. On navodi da problem nijesu samo funkcije jer se ne poštuje ni dio koji se odnosi na decentralizaciju, upotrebu nacionalnih simbola.
Nimanbegu tvdi da albanske stranke neće razmatrati eventulanu koaliciju sa opozicijom, jer se sa njima ne slažu u brojnim stvarima, navodeći kao primjer NATO integracije.
"To su stvari koje nije lako prevazići. Već su otpočeti razgovori sa DPS-om, a što se može desiti ne bih prejudicirati. Nećemo odustajati od principa pa makar to i značilo da u jednom monetu istupimo iz Vlade", kazao je on.
Dok je poslanik BS Amer Kalač kazao da se kasni sa ispunjenjem sporazuma, Funkcioner Demokratskog fronta Goran Danilović poručio je da još važi ponuda tog političkog saveza manjinskim strankama i LP da formiraju vlast sa opozicijom i zauzmu najznačajnije i centralne uloge u Vladi.
Bonus video:
