Pitanje crnogorske državnosti nezaobilazno je u svakoj izbornoj kampanji nakon 2006. godine, jer njime vladajuća koalicija skreće pažnju građana sa loših ekonomskih odluka i manjka rezultata u borbi protiv kriminala i korupcije.
Zbog toga kampanjom za predsjedničke izbore dominiraju priče o nezavisnosti i odnosu predsjedničkih kandidata prema Crnoj Gori, iako je referendum održan prije gotovo sedam godina.
Bivši član Savjeta Pozitivne Crne Gore Vaselj Camaj smatra da se referendum potencira u kampanji jer Demokratska partija socijalista (DPS) trenutno nema bolji argument.
"Što će da nude? Neće valjda da pričaju o privatizacijama, o kriminalu vlasti, aferi 'Snimak' i zloupotrebama... Možda prošlost? To da su proizveli ratove u bivšoj Jugoslaviji u kojima je stradalo na stotine hiljada građana? Ili to što Crna Gora nije država u punom pravnom smislu već mafijaška tvorevina pojedinaca DPS-a", kazao je Camaj, upozoravajući da kroz priču o crnogorskoj državnosti vlast pokušava da izbjegne sve što je u društvu negativno.
Pitanje odnosa prema crnogorskoj nezavisnosti pokrenuo je kandidat DPS-a Filip Vujanović, optužujući protivkandidata Miodraga Lekića da nije glasao na referendumu te da je kandidat partija koje su bile u bloku za zajedničku državu.
Dok je Vujanović sa govornica citirao izjave iz Lekićevih intervjua uoči referendum, premijer Milo Đukanović je tvrdio da je kandidat opozicije svojevremeno putovao u Vašington kako bi lobirao za odlaganje referenduma.
Lekić se od tih napada branio podsjećanjima da su čelnici vlasti nekada bili najveći protivnici nezavisne Crne Gore i navodima da pričama o državnosti vlast u drugi plan gura realne probleme građana. Ipak, u završnici kampanje izjavio je da je uvijek bio za nezavisnu Crnu Goru, ali da nije htio da učestvuje u Đukanovićevom projektu privatne države.
Camaj smatra da se naknadnim analizama ko je kako glasao na referendumu, produbljuju podjele u Crnoj Gori
Camaj smatra da se naknadnim analizama ko je kako glasao na referendumu, produbljuju podjele u Crnoj Gori.
Podsjećajući da je referendum bio slobodno izjašnjavanje građana, Camaj navodi da u tome treba da budu ravnopravni oni koji su bili za nezavisnost i građani koji su željeli zajdničku državu. "Sada pokušavaju da kroz lažni crnogorski patriotizam mobilišu takozvane crnogorske birače zahvaljujući kojima ova vlast uspijeva da opstane".
On je upozorio da DPS nema velike zasluge što je Crna Gora nezavisna država, iako to njeni čelnici neprestano naglašavaju.
Tako je i uoči parlamentarnih izbora u oktobru Đukanović tvrdio da je na njegovoj partiji velika odgovornost jer je u "igri krupni ulog, onaj do kojega su došli poslije sto godina čekanja, kojeg su ostvarili 21. maja 2006. godine".
Đukanović je tvrdio da je svjestan da "imamo jako rovitu državnost" i da "moraju vrlo pažljivo povlačiti poteze državne politike da bi je učvršćivali".
DPS nema velike zasluge što je Crna Gora nezavisna država, iako to njeni čelnici neprestano naglašavaju
Portparol DPS-a Časlav Vešović kaže da ta partija poteže prošlost u izbornoj kampanji jer su njeni politički rivali "zarobljeni u lavirintima pogrešne politike", zbog čega su im to jedine bliske teme.
On je kao primjer naveo pregovore o promjenama Ustava u dijelu pravosuđa, navodeći da se opozicija tada bavila identitetskim pitanjima umjesto pospješivanjem borbe protiv kriminala i korupcije.
"Opozicija nas je tada vratila u predreferendumsko vrijeme, uslovljavajući pravosudne reforme promjenom državnih obilježja. I tako je sve počelo", pojašnjava Vešović, navodeći da vlast ukazuje na ozbiljne probleme u opoziciji.
"Nemoguće je sakriti da jedan dio opozicije nije prihvatio realnost 21. maja 2006. godine, pa se postavlja pitanje što bi oni radili sa državom kada bi je vodili".
O korupcij i kriminalu ni riječ
Analitičar Dejan Vuk Stanković kazao je da je dosadašnje iskustvo vladajućim partijama pokazalo da nacionalne teme najbolje animiraju biračko tijelo. On ističe da tema državnosti i nacionalnog identiteta i u ostalim državama regiona proizvodi višak emocionalnog naboja i političke identifikacije, ali i stranačke lojalnosti. “To ponašanje crnogorske vlasti nije izuzetak.
Toga, barem na prostorima bivše Jugoslavije, posljednjih godina ima previše", tvrdi Stanković. On smatra da fokus na jednoj temi, prirodno stavlja u drugi red i važne teme kao što su ekonomija i pravna država. Crna Gora kao i Srbija, smatra on, nijesu mnogo uradili na ekonomskom planu niti su u praksi uspostavili kredibilan pravni poredak. Stanković upozorava da se problem korupcije i organizovanog kriminala, na koji Evropska komisija ukazuje u svim izvještajima, nikad ne pominje u kampanji kao primarna tema.
"Ne samo zato što vlast to neće, nego i dijelom zbog toga što opozicija nije uspjela u nametanju gdje je vlast najranjivija sve ove godine. Uostalom da jeste, DPS uz manje koalicione dodatke, i ideološke transformacije, ne bi trajalo toliko dugo", smatra Stanković.
Kampanja smiješna, poruke očekivane
Camaj, koji je dugo živio u Americi, smatra da je kampanja za predsjedničke izbore "pomalo smiješna", dok analitičar Stanković ocjenjuje da se sve kreće u granicama očekivanog.
"Sada su Vujanović, Đukanović i svi bivši velikosrbi sad postali veliki Crnogorci. Onda Lekiću koji je u odnosu na njih nezavisni kandidat i koji ne bi bio lutka za potpisivanje Đukanovićevih odluka pokušavaju da nametnu da je Srbin", kazao je Stanković.
Camaj smatra da to etničko porijeklo ništa ne znači jer će se, kako navodi, demokratija vidjeti na djelu kada neki Albanac bude predsjednik Crne Gore, kao što je Afro-amerikanac Barak Obama postao predsjednik SAD.
"Tada ćemo znati da smo dostigli stepen demokratije, kada građane budemo posmatrali kao pojedince, a ne kao članove partije".
Galerija
Bonus video:
