Vlada mora da kreira posebnu Strategiju u vezi sa razvojem e-demokratije u Crnoj Gori povezivanjem nadležnih institucija i odredi jasne strateške pravce koji bi bili bazirani na potencijalima, poručeno je iz Građanske alijanse (GA).
Ta nevladina organizacija objavila je analizu e-participacije i implementacije online alatki u Crnoj Gori.
Koordinatorka programa Dobro upravljanje u GA, Sanja Rašović, kazala je da Crna Gora ozbiljnost i mogućnosti tog koncepta još nije shvatila na pravi način i da u prilog tome govori činjenica da ozbiljne strategija, ili čak djelovi nekih drugih strategija razvoja koji bi tretirali e-demokratiju u Crnoj Gori ne postoje.
Prema njenim riječima, potrebna je veća zainteresovanost i volja Vlade da bi se ostvario napredak u toj oblasti.
„Vlada mora da kreira posebnu Strategiju koja bi se ticala razvoja e-demokratije u Crnoj Gori kroz povezivanje svih nadležnih institucija i određivanje jasnih strateških pravaca koji bi bili bazirani na potencijalima ali i onome što je ostvareno do sada“, kazala je Rašović.
Ona je navela da Strategija reforme javne uprave 2016-2020., prepoznaje koncept e-demokratije, uglavnom kroz koncept pružanja usluga koristeći informaciono - komunikacione tehnologije.
„Malo pažnje se u ovom strateškom dokumentu posvećuje jačanju građanske participacije, a posebno kroz jačanje e-demokratije i e-participacije. Ona je, uglavnom, pokrivena malim dijelom implementacijom portala E-Uprava i to kroz oblast Javnih rasprava, koja nije ostvarila konkretne rezultate“, ukazala je Rašović.
Prema njenim riječima, analizom je uočeno da se u okviru portala E-uprava, u dijelu koji se odnosi na e-participaciju, nalazi samo jedna mogućnost i to učestvovanje u Javnim raspravama.
Poseban problem, kako je navela Rašović, odnosi se na činjenicu što kao “indikatore” uspjeha nadležno Ministarstvo navodi samo objave na samom portalu.
„Objave same po sebi ne svjedoče o bilo kakvom obliku interakcije, odnosno, uključivanja građana, već o činjenici da je samo nešto objavljeno. O tome da li je nekoga ta objava zainteresovala, da li je neko dostavio komentar ili sugestiju, što je i suština ovakvih objava, ne postoje zvanični podaci u izvještajima“, rekla je Rašović.
Ona je dodala da je uvidom u sadržaj svih objava u dijelu “Javne rasprave” na portalu za prošlu godinu i prvu polovini ove uočava se da je ukupan broj javnih rasprava bio 231, dok uključivanja građana nije bilo, odnosno broj komentara koji su dostavljeni putem portala je nula.
„Ovo ukazuje da je za svaku alatku, pa i ovu mogućnost za participaciju, potrebno imati i građane sa druge strane koji je percepiraju kao korisnu i potrebnu i koji je koriste u praksi“, kazala je Rašović.
Prema njenim riječima, participacija u okviru portala nije u potpunosti zanemarena, ali da je neophodno dalje razvijati i posvetiti joj posebnu pažnju.
Rašović je ocijenila da je pozitivno što je, u odnosu na stanje od prije tri godine, uvedena mogućnost lakšeg komuniciranja sa Upravom policije putem portala i dodala da je uključivanje jedino ove opcije mali napredak u odnosu na mogućnosti koje postoje.
Ona je kazala da je i dalje evidentna potreba da se mogućnost građana da prijavljuju proširi i na druge oblasti i kršenja zakona, što bi podrazumijevalo uvođenje novih opcija, ali i uspostavljanje adekvatne komunikacije sa nadležnim institucijama.
„Važno je obezbijediti i način praćenja ishoda prijava, odnosno šta su konkretni rezultati svake prijave. Ovakvi rezultati predstavljaju ključni - satisfakcioni momenat za građane koji ih ohrabruje da na ovakav način doprinose stvaranju boljeg i odgovornijeg društva“, naglasila je Rašović.
Ona je kazala da platforma Glas građana e-peticije ne funkcioniše i da su na samom početku rada primijećeni određeni nedostaci, koji su po mišljenju civilnog sektora bili značajan ograničavajući faktor za uspješnu implementaciju tog projekta.
„Nažalost, odbijanjem najbitnijih sugestija, Vlada nije pokazala da dijeli kapacitete Operativnog tima pa se nije prevazišla postojeća situacija u kojoj imamo platformu u koju je uloženo dosta truda i energije a koja je zbog neadekvatnih kriterijuma obesmišljena“, navela je Rašović.
Kako je dodala, platforma za prijavljivanje zloupotrebe službenih vozila dostigla je najniži stepen svog rada od samog puštanja u funkciju.
„Pored snažnog zamaha koji je platforma doživjela uspostavljanjem komunikacije sa aplikacijom Budi odgovoran, koja je olakšala podnošenje prijava građanima, danas ta komunikacija ne postoji“, rekla je Rašović.
Suštinski problem, kako je kazala, je u nedostatku konkretnih rezultata, odnosno činjenici da skoro niko nije odgovarao za zloupotrebu vozila u privatne svrhe.
„Nedostatak konkretnih epiloga po prijavama, uticalo je na obeshrabrivanje građana i ostvarivanje kontraefekta po građansku participaciju i uopšte povjerenje kada je u pitanju njihov aktivizam, a posebno upotreba novih tehnologija u te svrhe sa akcentom na e-participaciju“, ocijenila je Rašović.
Bonus video:
