Mjerljivi rezultati na polju istraga, gonjenja i konačnih presuda u slučajevima korupcije na svim nivoima ostaju slabi, a broj slučajeva, posebno onih koje se odnose na visoki i srednji nivo korupcije ostaje nizak.
To se navodi u izvještaju Evropske komisije (EK) o skriningu za pregovaračko poglavlje 23 Pravosuđe i temeljna prava, u dijelu koji se odnosi na antikorupciju.
U obimnom dokumentu u koji su "Vijesti" imale uvid, EK ocjenjuje da je korupcija u Crnoj Gori "rasprostranjena u mnogim oblastima i nastavlja da bude ozbiljan razlog za zabrinutost".
"Uprkos poboljšanju zakonodavnog i institucionalnog okvira, dokazi pokazuju da njihova primjena još nije u stanju da proizvede dovoljne rezultate na terenu", navodi se u opštem dijelu, u kojem se opisuje trenutno stanje na području antikorupcijske politike.
Procjena stanja u Crnoj Gori je, kako se navodi u tom dijelu izvještaja, zasnovana i na procjeni opasnosti od organizovanog kriminala koji je pripremio Europola (Agencija EU za policijske poslove). EK je Vladi proslijedila ovaj izvješptaj u decembru.
U Briselu smatraju da se finansijske istrage "ponekad" koriste u slučajevima oduzimanja imovina stečene kriminalnim putem, ali da se rijetko istražuju tokovi novca stečenog kriminalnim putem, kao i proaktivno razotkrivanje kriminalnih radnji, "izvan početnog slučaja".
"Tu postoji ozbiljan nedostatak stručnosti za djelotvorno korišćenje takve finansijske istrage. Takođe, rijetko se pravi veza između korupcije, pranja novca, utaje poreza i organizovanog kriminala", stoji u dokumentu EK u kojem se doda je i da "tužioci imaju poteškoće u vođenju djelotvornih istraga jer je njihova moć prema policiji ograničena i nemaju pristup relevantnim bazama podataka." Ocjenjuje se i da su operativni i istražni kapaciteti institucija koje sprovode zakon (policija, ANB, Uprava za sprečavanje prava novca...) ojačani, ali sveukupno i dalje nedovoljni.
"Postoje ozbiljni propusti u koordinaciji između ovih institucije koje dosežu od početne faza istrage do suđenja. Nema dovoljno kontrole nad odlukom tužioca da zatvori slučaj, i kao jedini lijek u ovakvim slučajevima je privatna tužba", stoji u izvještaju.
EK navodi i da je Specijalno odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina pri državnom tužilaštvu, koje je zaduženo za rješavanje slučajeva korupcije na visokom nivou, preopterećeno slučajevima relativno niskog nivoa, te da nema dovoljno administrativnih kapaciteta.
U tom dokumentu se podsjeća da od oktobra 2011. postoji Specijalni tim za istrage koja okuplja stručnjake iz različitih tijela (policija, uprave za sprečavanje pranja novca, poreska i carinska), te da su mu osigurana dodatna finansijska sredstva: "Međutim, on još nema dovoljno kapaciteta i sposobnosti, posebno u pristupu relevantnim bazama podataka".
U EK smatraju da je kapacitet pravosuđa u borbi protiv korupcije ojačao kroz dodatna usavršavanja, podršku i dodatnu opremu, ali da moraju biti dodatno osnaženi, posebno što se tiče korupcije na visokom nivou.
"Posebno kroz poboljšanje sposobnosti tužilaca za sprovođenje finansijskih istraga, sticanja imovine kriminalnim putem i predstavljanje sudu relevantnih dokaza, dajući im pristup relevantnim bazama podataka i jačajući administrativne kapaciteta specijalnog državnog tužioca."
Komisija mora provjeravati imovinu funkcionera
Crnogorska vlada, na osnovu izvještaja o usklađenosti domaćeg i evropskog zakonodavstva, mora pripremiti jedan ili više akcionih planova za poglavlje 23. Ti akcioni planovi, koji će biti rađeni uz sugestiju EK, biće, između ostalog, uslov za otvaranje pregovora u poglavlju 23 i 24..
U okviru preporuka za preventivne akcije za borbu protiv korupcije, EK navodi nadogradnju nadležnosti i jačanje kapaciteta Uprave za antikorupcijsku inicijativu.
"Unaprijediti sistem imovinskih kartona, jačati posebno nadzornu ulogu i profesionalne kapacitete Komisije za sprečavanje konflikta interesa kako bi se osigurala efikasnija provjera imovine i uvesti mjere sprečavanja konflikta interesa koje se dešavaju izvan obavljanje duplih javnih funkcija (poput javnih funkcionera koji imaju udio u privatnim kompanijama)", stoji u dokumentu.
EK je ponovio ranije preporuku GRECO-a koja se odnosi na unaprjeđenje sistema finansiranja političkih partija. EK traži pouzdano izvještavanje i sankcionisanje od strane nezavisnih institucija, efikasan nadzor i jačanja kapaciteta DRI i DIK.
Među preventivnim akcijama navedeno je da treba jačati ulogu parlamenta u borbe protiv korupcije tako što će pojačati nadzor izvršne vlasti, ali i osigurati da NVO budu uključenu u donošenje antikorupcijske agende.
EK smatra da treba osigurati djelotvornu primjenu pravila o slobodnom pristupu informacijama, vodeći računa o osjetljivim informacijama sa ekonomskom vrijednošću.
"Odredbe zakona koje tretiraju javni interes trebalo bi da budu jasnije. Trebalo bi osigurati odgovarajuću vezu između Zakona o slobodnom pristupu informacijama i Zakona o zaštiti ličnih podataka i tajnih podataka."
U izvještaju se navodi da bi trebalo ojačati sistem kontrole za javne nabavke, kao i nadzor kako se primjenujuju dodijeljeni ugovori, dok bi na lokalnom nivou antikorupcijske mjere trebalo podići na veći nivo.
Bonus video:
