Reforma Ustava dodatni je problem kod otvaranja poglavlja 23 i 24 i pitanje izmjena najvišeg pravnog akta se više ne smije odgađati, poručila je bivši ministar za evropske integracije, Gordana Đurović.
"Dodati problem koji imamo kod pripreme za otvaranje poglavlja 23 i 24 je pitanje izmjene Ustava zbog obaveza preuzetih u oblasti reforme pravosuđa", kazala je Đurović.
Ona je agenciji MINA kazala da su rijetka iskustva zemalja prethodnog ciklusa proširenja koje su se obavezale da izmijene najviši pravni akt kako bi (samo) otvorile pristupne pregovore.
"Ali sada, šta je tu je, sada se to pitanje ne može više zanemariti, niti previše odgađati. Mora se ići u susret rješenju koje će biti prihvatljivo za sve parlamentarne stranke i taj proces neće biti jednostavan", rekla je Đurović
Prema njenim riječima, borba protiv ekonomske krize postaje prioritet svih prioriteta, a evrointegracija treba da bude mehanizam te borbe.
"Simbolično - Crna Gora i EU kao pokretna meta, dok je cijeli proces pod bremenom ekonomske krize", navela je Đurović.
Prema njenom mišljenju, nije jednostavno u današnjim uslovima pratiti očekivanu integracionu dinamiku.
Poglavlje 25, precizirala je, može se zatvoriti i ako su izdvanja skromnija, čak i ako zemlja nema strategiju tehnološkog razvoja
"Dosta je ograničenja u oblasti administrativnih kapaciteta, budžeta, efikasnije koordinacije, blagovremene pripreme nacionalnog programa za pristupanje i slično", smatra Đurović.
Upitana da li je pregovarački proces dovoljno transparentan, kazala je da uvijek može biti bolje, odnosno transparentnije.
"Morate prvo i sami da vjerujete u ono što raditite da bi ste mogli i druge ubjediti u tu ideju i njeno realno ostvarenje", poručila je Đurović.
Ona je kazala da je procesu integracija potreban i snažan lider, "profesionalno duboko involviran u proces, dobri horizontali mehanizmi koordinacije i specijalisti uključeni u radne grupe „po dubini“".
Prema njenom mišljenju, evropska integracija je politika koja se vodi prvenstveno u zemlji, "i to nije eksluziva Ministarstva vanjskih poslova i profesionalnih diplomata".
"Integracije se prvo dešavaju u državi, a tek onda se ide na pregovore. Proces će tražiti konstantna prilagođavanja i nadam se da ćemo uspjeti to na vrijeme da prepoznajemo i da idemo u susret novim izazovima integracija koja nas očekuju u narednim godinama", kazala je Đurović.
Đurović je mišljenja da pregovaračke strukture treba kompletirati do kraja,najboljim stručnjacima po pojedinim oblastima.
U oktobru prošle godine, Komisija je u Strategiji proširenja navela da će za zemlje regiona, ubuduće, pregovori početi poglavljima 23 i 24, uz pravljenje posebnog Akcionog plana
"Koordinacija mora biti intenzivnija. Mnogo toga se može unaprijediti", smatra ona.
Kako je navela, pregovaračkoj strukturi predstoji veliki rad, mnogo izazova, "ali su im još veća ograničenja trasirana vanrednim uslovima ekonomske krize".
Što se sastava timova tiče, dodala je, Crna Gora je napravila jedinstven iskorak time što je, bez komparativnih iskustava, uključila nevladine organizacije u radne grupe.
"Sada mora pažljivo da vodi taj dijalog i Vlada je prozvana da pruži podršku za efikasan rad radnih grupa. Sa druge strane, novca za te namjene nema dovoljno, pa će i mogućnosti kvalitetnog rada i motivacija uključenih biti na testu", kazala je Đurović.
U oktobru prošle godine, Komisija je u Strategiji proširenja navela da će za zemlje regiona, ubuduće, pregovori početi poglavljima 23 i 24, uz pravljenje posebnog Akcionog plana.
Đurović je podsjetila da će u Zajedničkom pregovaračkom okviru na otvaranju pristupnih pregovora sa Crnom Gorom, 29. juna EU je navela da će poglavlja 23 i 24 biti otvorena na bazi posebnog akconog plana koji treba da pripremi Crna Gora.
Poglavlja 23 i 24, ukazala je, nijesu se otvorila brzo kao što se mislilo.
"Zbog parlamentarnih izbora, očekivanog izvještaja Evropske komisije i Europola o ovim oblastima, kao i potrebe da nova Vlada pripremi navedeni akcioni plan, zaključeno je da će taj proces potrajati i da se poglavlja 23 i 24 ne mogu otvoriti tako brzo kako se u početku mislilo", kazala je Đurović.
Stoga se, dodala je, došlo do fleksibilnijeg tumačenja otvaranja poglavlja 23 i 24 u ranoj fazi.
"EU je diplomatski saopštila da se ova poglavlja moraju prethodno dobro pripremiti i otvoriti među prvim poglavljima. Drugim riječima, prije 23 i 24 Crna Gora može otvoriti neka poglavlja, za koje se pripremi izvještaj o skrininigu, a nema mjerila za otvaranje koja su zahtjevna. Takvih poglavlja, po nezvaničnim informacijama, Crna Gora može imati najviše do čeetiri", pojasnila je Đurović.
Poglavlje 25 se odmah uslovno zatvara
Prema njenim riječima, poglavlje 25 se tradicionalno odmah uslovno zatvara, i to je bio slučaj i sa Hrvatskom, Islandom i Turskom.
"To ne znači da je Crna Gora "konkurentna" u oblasti nauke i istraživanja, ali znači da ima osnovne propise, strategije, institucije i budžet za ove politike, posebno za podršku naučno-istraživačkim projektima", rekla je Đurović.
Poglavlje 25, precizirala je, može se zatvoriti i ako su izdvanja skromnija, čak i ako zemlja nema strategiju tehnološkog razvoja.
"Samoj državi ostaje da se, zbog sebe same, i dalje bavi unapređenjem ambijenta i podrške za nauku i istraživanje, odnosno podsticaj inovacija i razvoj tehnologije", smatra Đurović.
Ona smatra da je na proljeće naredne godine realno očekivati da se otvori i poglavlje 26 – obrazovanje i kultura, "i još eventualno do dva poglavlja, poželjno „ekonomska“. A na jesen – pravosuđe, osnovna prava, pravda, sloboda i bezbjednost".
To je, dodala je, novi pristup pregovorima, "i zato su ova fleksibilna prilagođavanja u hodu".
Đurović smatra da to isto čeka i ostale zemlje regiona.
"Regionalna konkurencija u oblastima 23 i 24 bila bi u duhu pozitivne konkurencije, koja je stimulativna za svaku zemlju pojedinačno. Za Crnu Goru bilo bi stimulativno da su i druge zemlje regiona otvorile pregovore, posebno Srbija", rekla je Đurović.
Bonus video:
