Izvjestilac Venecijanske komisije za Crnu Goru Džejms Hamilton potvrdio je “Vijestima” da je to tijelo juče usvojilo mišljenje o amandmanima na Ustav Crne Gore, kojima je predviđeno da se vrhovni državni tužilac i sudije Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom u parlamentu.
Takva rješenja predložila je Socijalistička narodna partija(SNP), dok je vladajuća koalicija smatrala da treba zadržati rješenja da se VDT i sudije Ustavnog suda biraju prostom većinom.
Hamilton je kazao da eksperti VK smatraju da je neophodno pronaći mehanizam koji bi omogućio da izbor VDT-a u Skupštini ne blokiraju ni, vlast ni opozicija.
Isto su, navodi on, savjetovali i u vezi sa rješenjem da po troje sudija predlaže parlament, predsjednik države i Sudski savjet.
“Na sjednici smo razgovarali o iznalaženju mehanizma kojim bi se izbjegla blokada izbora VDT i sudija Ustavnog suda u parlamentu. VK nije sugerisala konkretna rješenja jer to zavisi od zemlje do zemlje. U svakom slučaju, mora se pronaći način da važna institucija kao što je Ustavni sud funkcioniše na najbolji način”, rekao je Hamilton.
Prema njegovim riječima, VK je pozdravila i rješenja vladajuće koalicije koje predviđa da se predsjednik Vrhovnog suda bira i razrješava dvotrećinskom većinom u Sudskom savjetu, a na predlog proširene sjednice Vrhovnog suda.
Sudski savjet će, prema identičnom predlogu SNP-a i vladajuće koalicije, biti sastavljen od predsjednika, četvoro sudija izabranih na konferenciji sudija, dva pravnika koje bira i razrješava parlament na predlog parlamentarne većine i opozicije, ministra pravde, te dva pravnika koje bira i razrješava predsjednik države.
U nacrtu mišljenja EK, u koji su “Vijesti” imale uvid, navodi se da se ovakav odnos između broja članova iz redova sudija i struke ne može se odnositi na disciplinske postupke.
“S obzirom na to da ministar pravde nema pravo odlučivanja u ovakvim slučajevima, sudije će imati većinu. Detalji koji se tiču disciplinskih postupaka treba da budu regulisani zakonom, dok u Sudskom savjetu treba osigurati balans u zastupljenosti sudija is svih nivoa sudstva”, stoji u nacrtu mišljenja.
Hamilton je ocijenio da je izmještanjem imenovanja i razrješnja predsjednika Vrhovnog suda iz parlamenta uvažena prethodna preporuka koju je VK uputila Crnoj Gori.
“To smo sugerisali zbog izražene zabrinutosti u pogledu zaštite i osnaživanja nezavisnosti sudstva od političara”, pojasnio je Hamilton, napominjući da su rad sudske vlasti i tužilaštva različito organizovani.
On je objasnio da za razliku gdje je svaki sudija nezvisan, crnogorsko tužilaštvo funkcioniše tako što svaki tužilac za svoj rad odgovara svom pretpostavljenom.
“Zato se mora naći pravo rješenje za adekvatan sastav Tužilačkog savjeta jer on po ustrojstvu ne može biti indentičan sudskom”, rekao je on.
U Nacrtu mišljenja pojašnjena je organizacija crnogorskog tužilaštva, prema kojoj niži tužilac odgovara višem i ne mora se saglasiti sa njegovom odlukom, ali nema pravo da je mijenja.
Prema dokumentu VK, sa predloženim sastavom Tužilačkog savjeta, s obzirom na to da bi u tom tijelu bilo najviše tužilaca, moglo bi doći do “paralize” rada
Prema dokumentu VK, sa predloženim sastavom Tužilačkog savjeta, s obzirom na to da bi u tom tijelu bilo najviše tužilaca, moglo bi doći do “paralize” rada.
Zbog toga, eksperti sugerišu da bi VDT po funkciji trebalo da bude na čelu Tužilačkog savjeta, osim u disciplinskim postupcima, a mora se obezbijediti i efikasan pravni lijek u tim postupcima.
“Zbog toga bi trebalo osigurati balans između osnaživanja VDT-a, koji je odgovoran pred parlamentom, da se postigne efikasno funkcionisanje tužilaštva s jedne strane, a izbjegla prekomjerna ovlašćenja u njegovim rukama sa druge strane”, rekao je Hamilton.
Hamilton očekuje da će crnogorske vlasti uskoro naći prave modele i krenuti u izmjene Ustava u dijelu koji se odnosi na pravosuđe.
“Ali to nije kraj, vlasti će morati da donose i usklađuju postojeće zakone sa Ustavom. Ovo je proces tokom kojeg će im pomoć eksperata VK biti na raspolaganju”, rekao je izvjestilac VK za Crnu Goru.
Same izmjene Ustava neće poboljšati situaciju
Šef parlamenta Ranko Krivokapić pozdravio je stav VK da samo izmjene Ustava neće biti dovoljne da se situacija u pravosudnom sistemu poboljša. “Time je potvrđen stav koji sam više puta ponovio, a to je da normativne izmjene moraju biti posebno praćene jačanjem odgovornosti i efikasnosti u pravosuđu”, rekao je Krivokapić na zasjedanju VK.
Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika Skupštine, Krivokapić je ukazao na neophodnost iznalaženja adekvatnog balansa između potrebe da se osigura nezavisnost i autonomnost pravosuđa od političkog uticaja i zahtjeva za obezbjeđivanjem potrebnog nivoa demokratskog legitimiteta u cilju jačanja odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija.
“U tom smislu Krivokapić je imao nekoliko predloga koje je VK uvažila prilikom konačnog usvajanja mišlenja o amandmanima na Ustav”, piše u saopštenju.
Saopštili šta misle o predlozima DPS-a i SDP-a
Jedan od podnosilaca amadmana iz SNP-a Velizar Kaluđerović rekao je “Vijestima” da za njegovu partiju nije nikakvo iznenađenje to što VK preferira dvotrećinsku većinu za izbor VDT-a i da je jasno staviljeno do znanja da ne podržavaju ono što je uradila DPS-SDP većina.
On je podsjetio da je SNP predlagao da se “postupak izbora i imenovanja i predsjednika Vrhovnog suda i VDT riješi raspisivanjem javnog konkursa za te funkcije.
“Mislimo da bi to u najvećoj mogućoj mjeri obezbijedilo pretpostavke da se javnim oglašavanjem omogući svim zainteresovanim, koji se osjećaju sposobnim za obavljanje tako značajnih funkcija, da konkurišu.
Podrazumijeva se da mora da ispunjavaju uslove za to”, objasnio je Kaluđerović, ocijenivši da bi se time mogućnost nesaglasja svela na najmanju moguću mjeru.
Galerija
Bonus video:
