Ako je suditi po iskustvu Hrvatske, Evropska unija će Crnoj Gori za otvaranje poglavlja koja se odnose na borbu protiv korupcije i kriminala postaviti uopštene uslove koje će tokom sljedećih tri do pet godina proširiti i konkretizovati, čime će nastojati da uspostavi nezavisne mehanizme za borbu protiv tih anomalija.
Ovakav pristup EU u Hrvatskoj je, primjera radi, rezultirao formiranjem takozvane “uskočke vertikale”, odnosno USKOK-a. To je specijalizovano tijelo za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala u okviru tamošnjeg državnog tužilaštva, koje je uoči okončanja pregovora Hrvatske sa EU ili po njihovom završetku uspješno procesuiralo slučajeve poput bivšeg hrvatskog premijera Iva Sanadera i Hipo banke.
Istraživanje Instituta alternativa (IA) pokazuje da je Brisel od Hrvatske za otvaranje poglavlje 23 (Pravosuđe i osnovna prava) zahtijevao da ispune četiri mjerila, a ona su podrazumijevala i pripremu isto toliko akcionih planova.
Istraživanje Instituta alternativa (IA) pokazuje da je Brisel od Hrvatske za otvaranje poglavlje 23 (Pravosuđe i osnovna prava) zahtijevao da ispune četiri mjerila, a ona su podrazumijevala i pripremu isto toliko akcionih planova
Nakon što je ispunila uslove za njihovo otvaranje, EU je Hrvatskoj za zatvaranje tog poglavlja definisala mjerila u okviru deset tačaka.
Ti zahtjevi su, kako se navodi u istraživanju IA, bili komplikovano postavljeni i praćeni sa 22 složena podmjerila, da bi se na kraju proširili do broja osamdeset.
“Složenost mjerila koja se koriste za neke od problema najbolje se mogu vidjeti u uslovima poput 'trebalo bi pokazati suštinske rezultate u borbi protiv korupcije' ili 'poboljšanje efikasnosti pravosuđa'”, piše u istraživačkom izvještaju “Crna Gora i pregovori u poglavlju 23” Instituta Alternativa (IA).
Opšti kriterijumi koji su konkretizovani u procesu ispunjavanja u Hrvatskoj su se, između ostalog, odnosili na: značajno smanjivanje zaostalih predmeta u sudovima, ostvarivanje napretka u ulaganjima u infrastrukturu i informatizaciju (kada je pravosuđe u pitanju), racionalizacija mreže sudova, mjerljivi rezultati u procesuiranju ratnih zločina...
“Stvarno opredjeljenje u pravcu ispunjavanja ovih uslova Hrvatska je pokazala i formiranjem posebnih specijalizovanih tijela za otkrivanje, praćenje i sankcionisanje korupcije, tzv. 'uskočkih vertikala'”, stoji u izvještaju IA.
Merkel: Nakon Hrvatske, EU neće skorije primati nove članice >>>
U slučaju Crne Gore, EK je nakon dubinske analize poglavlja koja se odnose na vladavinu prava sažela oko 15 “preporuka” koje se, prema informacijama “Vijesti” iz Brisela, ne razlikuju od onoga što je pisalo u oktobarskom izvještaju o napretku.
U slučaju Crne Gore, EK je nakon dubinske analize poglavlja koja se odnose na vladavinu prava sažela oko 15 “preporuka” koje se, prema informacijama “Vijesti” iz Brisela, ne razlikuju od onoga što je pisalo u oktobarskom izvještaju o napretku
Nakon toga, crnogorska Vlada će, zajedno sa EK, pisati akcione planove za ova poglavlja. U njima Vlada treba da izloži šta namjerava i u kojim rokovima da usvoji i primijeni zakone koji se tiču pravosuđa, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, ljudskih prava, azila...
Iskustvo Hrvatske, navodi se u istraživanju IA, je pokazalo da je za uspjeh najznačajnije postojanje političke volje za sprovođenje reformi kako bi se uspostavila stvarna vladavina prava.
U izvještaju IA se navodi da je za crnogorski napredak u borbi protiv korupcije od posebnog značaja i jasna podjela nadležnosti i dobra koordinacija aktivnosti tijela koja se bave borbom protiv korupcije, u prvom redu Uprave policije i tužilaštva, što sada nije slučaj.
Granice kao bolna tačka
Kao uslov za otvaranje pregovora u poglavlju 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost) Hrvatskoj je upućeno jedno mjerilo, a EU je zahtijevala da ažurira Akcioni plan koji se odnosio na integrisano upravljanje kopnenom i vodenom granicom.
Kopnene i morske granice će sigurno biti interesantne EU kada bude pregovarala sa Crnom Gorom jer će se ulaskom Hrvatske u šengen prostor naša država suštinski graničiti sa Unijom
EU je kasnije postavila šest uslova koje je Hrvatska morala ispuniti da bi se poglavlje 24 privremeno moglo zatvoriti. U tom procesu ova zemlja je morala da riješi i važan problem oko graničnih prelaza Neum sa BiH i Piranski zaliv zbog kojeg se dugo sporila sa Slovenijom.
Kopnene i morske granice će sigurno biti interesantne EU kada bude pregovarala sa Crnom Gorom jer će se ulaskom Hrvatske u šengen prostor naša država suštinski graničiti sa Unijom.
EK je u svojim izvještajima u nekoliko navrata pomenula granice sa Kosovom, dok je nedovoljno efikasna kontrola morske granice, uprkos jačanju lučkih prelaza u Baru i Kotoru, prepoznata kao oblast koja zahtijeva dodatne napore.
Galerija
Bonus video:
