Savjet ministara spoljnih poslova EU-a potvrdio je "nepodijeljenu podršku" evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, i usprkos objektivnih teškoća, konstatovao napredak regiona, a jedino za BiH rečeno da je izazvala "razočaranje".
Ministri spoljnih poslova Evropske unije prihvatili su ranije sastavljen nacrt zaključaka o Zapadnom Balkanu, a to znači i Izvještaje o napretku za svaku pojedinu zemlju kandidata, koje je jesenas objavila Evropska komisija, kao i odvojeni dio "Strategiju proširenja". Time su ovi izvještaji postali zvanični dokument Evropske unije.
Iako je diskusija o Zapadnom Balkanu bila relativno duga, ministri na kraju nisu, osim u sitnicama, mijenjali sadržaj zaključaka koje su prethodno usaglasili njihovi timovi. Bez najmanje promjene usvojeni su nacrti zaključaka o Bosni i Hercegovini i o Hrvatskoj. To su ujedno i dvije zemlje o kojima se uopšte nije vodila rasprava, rekao nam je diplomata prisutan na ovoj ministarskoj sjednici.
U zaključcima za Hrvatsku, koji se ističu pohvalama, stoji, međutim, da se od Zagreba očekuje da se bori protiv nekažnjivosti ratnih zločina. Iza te diplomatske rečenice krije se zahtijev da Zagreb procesuira krivce za ratne zločine u i nakon akcije Oluja, a nakon haških presuda za Gotovinu i Markača.
Komesar za proširenje, Štefan File, rekao je da će za "Srbiju Evropska komisija pripremiti izvještaj u proljeće, i na osnovu toga izvještaja da se nada da će se u junu moći donijeti pozitivna odluka u vezi početka pregovora, odnosno sastavljanja pregovoračkog okvira."
Time su Srbiji ostavljena odškrinuta vrata da u junu mjesecu dobije "datum za datum" početka pregovora. Srbija i Kosovo sad se pominju u istome dahu, i stvar je postavljena tako da njihovo napredovanje ovisi o međusobnoj saradnji.
Kao što bi Srbija mogla da dobije datum, tako će i Kosovo, nada se Štefan File, "moći u junu otvoriti i pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i proširivanju".
Baš uoči ministarskog savjeta, Grčka je podvukla svoj veto za Makedoniju, a u negodovanju protiv Vlade u Skopju, zbog drugih razloga, Atini se pridružila i Sofija.
Iako se bugarski veto ne čini ovdje suštinskim, i smatra se da Bugarska nikada ne bi stvarno zakočila Makedoniju, pitanje imena je stvarno smeta. "Evropska komisija napraviće izvještaj o napredovanju oko problema imena, kad će postojati neki rezultat o kojemu možemo napisati izvještaj", rekao je File.
Problem oko imena blizu je rješenja, i postoje dvije varijante. Makedonska vlada i javnost žele "Sjeverna Republika Makedonija", dok Atina ne želi da su riječi "republika" i "Makedonija" suviše blizu, pa traži da Skopje pristane na varijantu "Republika Sjeverna Makedonija"
Bonus video:
