Evropska unija ozbiljno razmišlja o suspenziji bezviznog režima za zemlje zapadnog Balkana, potvrdio je portparol za unutrašnje poslove Evropske komisije Mikele Čirkone i izvjestiteljka Evropskog parlamenta za vize Tanja Fajon.
Tanja Fajon je rekla da je velika većina članica za to da se uvede specijalni "mehanizam" za privremenu suspenziju viza na zahtjev bilo koje zemlje članice. Po njenim saznanjima, većina zemalja članica je za to da usvoji ovaj mehanizam, a Evropski parlament je pod velikim pritiskom da da zeleno svjetlo. Ona se nada da mehanizam nikada neće biti pokrenut, jer otvara mogućnosti za politizaciju.
Kada se mehanizam usvoji, što se očekuje do kraja godine, bilo koja zemlja članica EU može da zatraži suspenziju bezviznog režima. Tada se formira ekspertska grupa, koja procjenjuje da li je zaista došlo do značajnog povećanja broja azilanata, i ako jeste, suspenzija se uvodi na šest mjeseci. U toku tih šest mjeseci, ekspertska grupa procjenuje podatke i tada se najavljuje ili vraćanje na pređašnje stanje ili ukidanje bezviznog režima, objasnio je jedan diplomata iz Evropske komisije.
Tanja Fajon potvrdila je da ima priličan broj glasova iz nekih zemalja koji žele da se bezvizni režim suspenduje Srbiji. Druga zemlja koja je u opasnosti je Makedonija, a slijede Bosna i Hercegovina i Albanija. Crnu Goru niko nije pominjao, ali zato u dokumentima, svih pet zemalja iz regiona koje su nedavno postale korisnice bezvziznog režima pominju se bez razlikovanja među njima.
Prethodno, portparol Čirkone rekao je na jučerašnjoj preskonferenciji da je šest zapadnoevropskih zemalja, a to su Austrija, Belgija, Francuska, Holandija, Luksemburg i Njemačka, na nivou ministara unutrašnjih poslova uputilo pismo Evropskoj komisij u kojem najavljuju da žele suspenziju bezviznog režima. Čirkone je rekao da cifre pokazuju da se ukupni broj azilanata iz svih krajeva svijeta u EU povećao, a da je u tom ukupnom broju je "zabrinjavajući trend porasta lažnih azilanata sa zapadnog Balkana".
Ti lažni azilanti, kako je rekao, blokiraju ili usporavaju proceduru oko pravih tražilaca azila: “Zato upućujemo najozbiljniji poziv svakoj zemlji na zapadnom Balkanu da sa najvećom ozbiljnošću shvati ovu situaciju".
Odbio je reći koliko azilanata dolazi iz koje zemlje regiona, jer se "trendovi mijenjaju".
Na isto pitanje, u odvojenom razgovoru u Evropskom parlamentu, socijaldemokratkinja Fajon je rekla da je još najviše tražilaca azila iz Srbije, ali da BiH i Albanija (vjerovatno kombinovano) imaju brojke skoro visoke kao Srbija.
Ova velika promjena nagore u razmišljanjima o regionu desila se u posljednjih nekoliko dana, a takt daje Njemačka. Počelo je neubičajeno oštrom kritikom Hrvatske iz najviših izvora u Njemačkoj, kao što je predsjednik Bundestaga ili ministar spoljnih poslova Vestervele, a nastavilo se najavama o suspenziji bezviznog režima za region. Čak i Evropski parlament, koji je uvijek na strani zapadnog Balkana, kritikuje i ostavlja relativno malo prostora. Sa svoje strane, portparol Čirkone pribjegao je frazama o tome kako je "bezvizni režim velika privilegija i odgovornost", i to "ne samo političara nego i cijelog društva", te je podučio da "nema smisla da radi male manjine koja zloupotrebljava bezvizni režim stradaju svi".
Očigledno, zaokret je politički i možda vezan za predstojeće izbore u nekim od tih zemalja, te željom političara da se pokaže kao su budni prema tome da ih ne zaspu azilanti sa Balkana. U svemu, čini se, radi se najviše o nekoliko hiljada ljudi, što realno, ne bi trebalo predstavljati problem za velike evropske zemlje.
Očigledno, zaokret je politički i možda vezan za predstojeće izbore u nekim od tih zemalja, te željom političara da se pokaže kao su budni prema tome da ih ne zaspu azilanti sa Balkana. U svemu, čini se, radi se najviše o nekoliko hiljada ljudi, što realno, ne bi trebalo predstavljati problem za velike evropske zemlje
Kako su Romi našli način da prezime u Njemačkoj
Evropska komisija i drugi izbjegavali su pomenuti Rome u kontekstu "jer su svi za nas jednaki". Ali, radi se o tome da mnoge romske porodice, suočene sa perspektivom teške zime i bez mogućnosti zarade, ciljaju da provedu nekoliko hladnih mjeseci u boljim uslovima.
Najbolji su uslovi u Njemačkoj, gdje svaki tražitelj azila mora dobiti, prema zakonu izglasanom u julu mjeseci, relativno visok stanadard. Dobiva krov nad glavom, odjeću, obuću, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje za djecu ili za sebe, učenje jezika, kao i novčanu naknadu u visini socijalne mjesečne pomoći u Njemačkoj.
Ako se nakon tri mjeseca ustanovi da se ne radi o pravom tražitelju azila, nego lažnom, koji je došao da prezimi, molba se odbija, ali se uloži žalba čije rješavanje traje narednih pet mjeseci.
Nasuprot tome, Belgija je prije nekoliko dana donijela zakon da se o žalbama sa zapadnog Balkana odlučuje već nakon 15 dana i nakon nekog vremena vidjeće se da li broj tražitelja azila sa zapadnog Balkana pada.
No, ne radi se samo o Romima iz bivše Jugoslavije, jer možemo zamisliti i da Romi iz Bugarske i Rumunije, gdje je takođe velika kriza, zažele po osam mjeseci odmora od teškog života.
Pošto po jednom ranijem sporazumu građani EU članice ne mogu tražiti azil u drugoj EU članici, romske porodice iz EU zemalja izađu iz EU, a onda se vraćaji i na šengenskoj granici predstavljaju kao Romi iz bivše Jugoslavije. Prema tome, i njihov broj pridodan je ovom koji sada opterećuje zapadnobalkanske zemlje.
Galerija
Bonus video:
