Loša integracija sistema eUprave i digitalnih sertifikata, neuspješna digitalizacija televizije, preskup pristup internetu, bez mogućnosti pristupa u ruralnim predjelima, zamjerke su Pozitivne Crne Gore (PCG) na račun rada sadašnje Vlade na razvoju informacionog društva.
U Demokratskom frontu (DF) navode da Crna Gora neće postati digitalno društvo zahvaljujući Vladi, “već bankama i komunikacionim operatorima”.
Navode i da sadašnja Vlada jeste učinila iskorak ka afirmisanju preduzetništva među mladima, ali da nije dovoljno uradila povodom suštinskog identifikovanja Crne Gore kao agilnog informacionog društva.
“Obrazovnim programima fali praktičnog znanja, stariji od 35 godina su potpuno otpisani u trenutnom planu informatičkog društva, teži se informatičkom opismenjavanju, a ono što se pod tim podrazumijeva je pojam koji je zastario prije skoro deceniju”, smatra Goran Danilović iz DF.
Na zamjerke u vladajućoj koaliciji odgovaraju nemogućnošću da promijene svijest svih segmenata društva o značaju ICT-a.
“Kad ovu prepreku prenebregnemo možemo očekivati još bolje dane za informaciono društvo u Crnoj Gori”, kaže Adis Balota, pomoćnik ministra za informaciono društvo, dodajući da nema mjesta nezadovoljstvu politikom koja se vodi u ICT oblasti - zakonodavstvo usaglašeno sa evropskim, usvojen zakon i definisani standardi u oblasti informacione bezbjednosti, organizaciono prepoznat odsjek za suzbijanje i prevenciju incidenata na internetu (CIRT).
“Uspostavili smo certifikaciono tijelo na nacionalnom nivou, razvili portal eUprave, usvojili Strategiju razvoja Informacionog društva (ID) do 2016. i ciljeve razvoja usaglasili ciljevima iz Digitalne agende za Evropu. Sektor telekomunikacija je među najrazvijenijim u državi i to nije plod slučajnosti, već dobro vođene politike u oblasti”, kaže on.
Crnogorski telekom sinonim za monopol
U Vladajućoj koaliciji negiraju tvrdnje da Crnogorski telekom ima monopol na tržištu telekomunikacija i u prilog tome navode smanjenje cijena zakupa vodova za male operatore i do 50 odsto.
U PCG smatraju da su regulatorne mjere zakašnjele i da su morale biti nametnute u vrijeme kada su i drugi ponuđači usluga mogli da učvrste pozicije na tržištu, a ne sa osam godina zakašnjenja.
Kao rješenje, PCG predlaže promjene uredbi i regulativa koji bi zainteresovanim operatorima omogućili izgradnju sopstvenih mreža
Neki su operatori licence dobili još 2004, a kako Agencija za elektronske komunikacije i Agencija za konkurenciju, i pored pokrenutih sporova, dugo nisu regulisale najvažnije elemente regulacije, cijena kablovske kanalizacije je riješena tek u prvom kvartalu 2012.
Do tada je CT već učvrstio svoje pozicije na tržištu. Nesavjestan rad agencija i zakašnjela regulacija, prema mišljenju Zarije Milića iz PCG, praktično garantuju dalji dominantan položaj CT.
Kao rješenje, PCG predlaže promjene uredbi i regulativa koji bi zainteresovanim operatorima omogućili izgradnju sopstvenih mreža. U DF smatraju da problem monopola potiče iz vremena privatizacije CT i navode da bi, kao rješenje, trebalo uspostaviti “instituciju posljednje milje ili nekog njenog ekvivalenta”.
Mail.me slika informatičkog društva
Kada je Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije (MIDT) lani predstavilo nacionalni e-mail servis, projekat je opisan kao dio (tadašnje) Strategije razvoja ID do 2013, po kojoj bi svaki građanin dobio e-mail adresu pod .me internet oznakom.
U međuvremenu je usvojena nova Strategija, broj registrovanih adresa na Mail.me je oko 1.300, a proces registracije nije promijenjen.
“Deset dana za otvaranje e-maila, nemogućnost biranja adrese, popunjavanje besmislenih zahtjeva i naslovna strana mail.me (www.mail.me i ne radi) koja je netaknuta naslovnica komercijalnog sistema (Zimbra, prim.aut.) - ruglo kojeg bi se normalna Vlada stidjela. Mail.me je najbolja slika onoga što današnja Vlada radi za informatičko društvo - potpuno neuspješan, nefunkcionalan i nije ni trebalo da postoji”, kaže Danilović.
Ako je suditi po Strategiji besplatan mail za građane bi, kažu u DPS-SDP, trebalo da postane smislen unapređivanjem portala eUprava, kada će, navodi Balota, biti uveden i novi tip korisnika od kojeg će biti zahtijevano da ima mail.me adresu.“
Niko neće bježati od komfora
Na portalu eUprava, 10 državnih organa pruža 26 e-usluga, uglavnom za pravna lica. Balota kaže da je i odziv građana zasad dobar i očekuju da će sa rastom broja servisa, rasti i njihovo interesovanje. “Niko neće bježati od komfora koji mu se nudi”.
Planirano je da do 2016. na tom portalu bude dostupno 200 e-usluga. Za DF portal eUprava je “nezavršen, neintuitivan, prevelik i preambiciozan”.
“Predviđen je da pruža usluge koje zaista treba pružati na takvom mjestu, ali i stvari koje uopšte nisu posao Vlade. Potrebne i korisne informacije razrijeđene su u moru nezavršenih strana. Ako se utvrdi da je neophodan, treba ga srezati na ono što je građanima zaista neophodno, a interfejs zamijeniti rješenjem koje će servise učiniti lako dostupnima”.
Digitalni potpis preskup i nefunkcionalan
U Crnoj Gori je dosad izdato više od 2.600 digitalnih sertifikata, čija cijena je 110 eura za tri godine.
Balota smatra da je ta cijena prihvatljiva i, pozivajući se na Strategiju, najavljuje njeno smanjivanje za građane kako bi usluga imala više korisnika, a broj usluga koje zahtijevaju digitalni potpis povećan. U PCG smatraju da je trenutna cjenovna politika izdavanja sertifikata u najmanju ruku neodrživa.
“Pošta CG izdavanje digitalnog potpisa za građane naplaćuje neuporedivo više nego što je to slučaj bilo gdje u Evropi. U većini država sertifikat se izdaje besplatno ili uz simboličnu nadoknadu”, kaže Zarija Milić.
Za DF, problem je funkcionalnost. “Zastarjeli i nepotrebno komplikovani metodi, uputstva napisana za starije verzije web browsera, mrtvi link iz uputstva ka detaljima sertifikovanja. U poređenju sa uslugom komercijalnih davalaca tih usluga, jasno je da iza ovog projekta stoji birokratija čiji veći dio nema mnogo iskustva, ni predstave, o onome u šta je uključen. Za njih je bitno da digitalno potpisivanje postoji, a ne kako to radi”.
Država ne brine o svojim uslugama
Država je promociju usluge Dokumenta.me, koja građanima omogućava da putem interneta poruče izvod iz matične knjige rođenih, te uvjerenje o prebivalištu i državljanstvu, svela na sajtove državnih institucija, nekoliko novinskih tekstova i obavještenje štampano na papiru A4 formata u zgradi MUP-a.
Stranica Dokumenta.me, do koje vodi link i sa stranice eUprava, ovih dana je bila nedostupna.
Ni manje ni više nego zbog - isteka domena! Domen je u međuvremenu obnovljen, ali brine činjenica da je uopšte neko dozvolio da Vladina usluga građanima bude nedostupna, ne na nekoliko minuta, već na nekoliko dana.
U MIDT kažu da će Crna Gora do 2016. biti digitalno društvo i ostaju prilično u domenu teorije, pozivajući se na Strategiju i obećavaju velike promjene u narednih pet godina: “Promijeniće se, praktično, sve – način učenja, rada, pružanja usluga...”
Na predlog Dragana Koprivice iz SNP-a, sagovornik na temu razvoja Crne Gore kao informacionog društva iz te partije trebalo je da bude funkcioner Aleksandar Damjanović.
On, međutim, nije odgovorio na poruke i telefonske pozive reportera “Vijesti”. Iz SNP-a nije stigao ni odgovor sa zvaničnog mejla partije koji je objavljen na njihovom sajtu, a na koji su SNP-u poslata pitanja kao i drugim strankama.
DPS-SDP: ICT firme nisu spremne za promjene
Većina informatičkih firmi u Crnoj Gori, u prvoj polovini 2012. imala je pad prihoda od 20 do 30 odsto, u odnosu na 2011, i uglavnom poslovala na ivici rentabilnosti ili ispod nje. Kao jedan od najvećih problema koji prati njihovo poslovanje navodi se nedostatak projekata u IT oblasti.
Čak 80 odsto njih dalje prodaje hardver, čiji je vijek trajanja u prosjeku sedam godina, zbog čega, kaže Balota, dolazi do zasićenosti tržišta opremom. “S druge strane, pojedine kompanije nisu pokazale spremnost da prate brze promjene u IT sektoru.
U takvom odnosu snaga razumljiv je negativan trend u ostvarivanju prihoda”, smatraju u vladajućoj koaliciji. Danilović iz DF je mišljenja da je domaćim firmama falila podrška države da bi se prilagodile novim trendovima, da Vlada troši ogroman novac na projekte unaprijed osuđene na propast, “jer na mjestima odlučivanja većinski stoje ljudi koji nemaju ni najširu predstavu o onome o čemu odlučuju, a svoje povjerenje ne daju stručnjacima, već interesnim grupama koje te odluke donose umjesto njih”.
“Naši IT-jevci su kvalitetni i cijenjeni, nažalost, više u inostranstvu nego kod kuće, što je jasno po broju onih koji su napustili Crnu Goru i uhljebljenje našli u renomiranim svjetskim kompanijama”, kažu u PCG, dodajući da velike poslove u ovom segmentu, “kao po pravilu dobijaju strane kompanije ili njihove kćerke firme”.
“Tako samo mali dio profita ostaje u zemlji, a čitava armija mladih i talentovanih ljudi koji nemaju priliku da se dokažu, čekaju predizborna zapošljavanja ili odlaze”.
U Pozitivnoj predlažu rumunski model ukidanja i smanjenja poreza i doprinosa, davanje državnih subvencija za ICT firme, te navode da bi trebalo pomoći otvaranje firmi koje bi se, prije svega, bavile softverskim inženjeringom i integracijom kompletnih rješenja, sa fokusom na razvoj sopstvenih proizvoda.
Gdje ide novac od .me domena
Od prodaje .me domena za četiri godine prihodovano je više od 11,66 miliona eura.
Prihodi se, kaže Balota, “slivaju” na konsolidovani račun Trezora, a novac se godišnjim budžetima dodjeljuje potrošačkim jedinicama za realizaciju IT projekata”.
U DF smatraju da je vjerovatno pukom srećom domen .me dospio u ruke odgovornih pojedinaca, koji ga promovišu kao istinski svjetski brend, kako je nedavno predstavio i ministar za informaciono društvo Vujica Lazović, ali navode da “dobra priča prestaje onog trenutka kad prihodi od domena dođu u ruke sadašnje Vlade”.
“Novac od domena je prokockan na projekte za koje ne postoji ozbiljna studija isplativnosti ili se ona ignoriše”, smatraju u DF. U Pozitivnoj dodaju i da ne postoji akt kojim je dio sredstava od prodaje domena predodređen za ICT projekte i stimulaciju tog sektora.
Galerija
Bonus video:
