Da bi bruto-domaći proizvod (BDP) Crne Gore dostigao deset do 15.000 eura po glavi stanovnika, koliko je najavio lider DPS-a Milo Đukanović da će se desiti “uskoro”, trebalo bi da ekonomija raste 7,5 do osam odsto do 2030. godine.
Tako je 2007. dugoročno prognozirao njegov učitelj, idejni tvorac Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP) i partner u osnivanju Univerziteta Donja Gorica (UDG) Veselin Vukotić. “Vijesti” taj podatak prenose iz Agende ekonomskih reformi i razvoja Crne Gore 2007-2011.
BDP za 2010. godinu, što je i posljednji zvanično objavljeni podatak, iznosio je 3,104 milijardi eura, što znači da je 4.966 po glavi stanovnika. Nije poznato koliko iznosi bruto - domaći proizvod za prošlu godinu ni za prvi kvartal ove godine (do aprila), a iz Monstata je najavljeno da će ti podaci biti ozvaničeni krajem mjeseca.
Đukanović: U skokovitom rastu do 15.000 eura
Nosilac vladajuće liste za predstojeće izbore Milo Đukanović na promociji u Kotoru je izjavio da je ubijeđen da će Crna Gora uskoro dostići i nivo od “i deset i 15 hiljada eura” BDP-a po glavi stanovnika. On nije objasnio na koji način je moguće doći do te cifre i u kojem roku.
“Crna Gora će u skokovitom ekonomskom rastu uskoro dostići BDP do 15.000 eura po glavi stanovnika. Čak sam ubijeđen da za to ne moramo čekati da se sasvim razvedri nebo nad ekonomijom Evrope, ubijeđen sam da zahvaljujući jednoj mudroj i fleksibilnoj spoljnjoj politici koju je Crna Gora vodila i koju i dalje vodi imamo izuzetne šanse da i van evropskih prostora animiramo investitore”, rekao je Đukanović 24. septembra.
U agendi Vukotićevog tima 2007. se prognozira: “Shodno viziji dugoročnog razvoja u Crnoj Gori bi 2030. godine imali oko 15.500 eura GDP po glavi stanovnika!”.
“Pitanje koje se postavlja u agendi je: Što treba uraditi u periodu 2007-2011. da bi se postigla vizija u 2030.? Ako nam je npr. cilj da u 2030. godini imamo GDP oko 15.500 eura po glavi stanovnika (sada je manje od 3.000 eura) koliko treba da bude stope rasta GDP u naredne 23 godine? Ovo je nov prilaz u Crnoj Gori da se na ovakav način koncipira jedan razvojni dokument”, naveo je Veselin Vukotić 2007, ističući da je rukovodio stručnim timom od oko 70 uglavom domaćih i mladih stručnjaka koji su tada završili nacrt dokumenta.
Vukotić je naglasio i da: “Promjena vezujuće (integrativne) snage društva u Crnoj Gori: umjesto ideje suverenosti koja je ostvarena, to je dugoročna stopa rasta GDP-a od oko 7,5-8 odsto - što je potvrda okrenutosti društva ka biznisu!”.
Projekcije Ministarstva finasija za 2011. pokazuju da je realni rast 2,5 odsto, što znači da računaju da BDP iznosi 3,170 milijardi eura, ali to će se konačno znati kada Monstat objavi.
Prognoze za ovu godinu
Realni ovogodišnji rast ekonomije predviđen je, saopšteno je iz Vlade, na 0,5 odsto, ali nije poznato da li je možda crnogorska ekonomija, bez obzira na te prognoze, skliznula ispod nule. U brojkama to znači da računaju da će BDP ove godine biti 3,4 milijarde eura. Ukoliko se i ostvari, znači da će BDP po glavi stanovnika iznositi 5.440 eura.
Ekonomisti sa kojima su “Vijesti” razgovarale nijesu mogli ni teoretski da pretpostave način na koji bi rast bio toliko napredan koliko Đukanović predviđa “uskoro”, naročito ako se ima u vidu teška ekonomska situacija. Kako je u toku preizborna kampanja i vrijeme neutemeljenih obećanja koja se olako iznose, ekomsiti nerado komentarišu takve izjave.
“Imajući u vidu kapacitet ovog društva i slušajući šta vodeći ljudi pričaju, ne treba očekivati da oni išta urade, osim obećanja koja služe da bi se još ovi izbori dobili”
“Imajući u vidu kapacitet ovog društva i slušajući šta vodeći ljudi pričaju, ne treba očekivati da oni išta urade, osim obećanja koja služe da bi se još ovi izbori dobili”, rekao je “Vijestima” ekonomski analitičar, koji nije želio zvanično da se bavi “nerealnim najavama”.
Prema procjenama, BDP po načinu na koji se sada vodi politika u najboljem slučaju, i bez uticaja krize, ima mogućnost da raste do pet odsto. Ukoliko bi se ozbiljno promijenila ekonomska politika, pretpostavlja se, da bi u skladu sa potencijalima BDP mogao da raste najmanje 7,5 odsto godišnje.
“Ovaj privredni sistem jednostavno ne može obezbijediti napredak veći od pet odsto, ali potencijali Crne Gore su veći od toga”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
O realnom rastu BDP-a se može govoriti tek nakon što prođe kriza. Očekivanje da se preko stranih investitora, prema mišljenju više ekonomskih analitičara, doprinesu napretku privrede su loše jer je to koncept neoliberalne ekonomije koji se nije pokazao kao dobar.
“Manje razvijenim zemljama je to oslonac i glavna mašina rasta. Pored Crne Gore koja je eurizirana, dokaz su i Hrvatska i Srbija koje neformalno nemaju euro, ali jesu eurizirane jer 70 odsto njihovih kredita je u euro valuti. Zemlja koja nema mehanizam za “peglanje” preko sopstvene valute je više osjetljiva na strane direktne investicije jer nema mehanizam, ni devizni kurs, kojim bi balansirala te varijacije. Strane direktne investicije prve padaju kad je kriza, ne znam odakle bi Crna Gora mogla da dostigne rast koji joj predviđaju”, kazao je sagovornik “Vijesti”, dodajući da bi se stranim investicijama stanje moglo samo djelimično popraviti.
Boričić: To je nemoguće
Potpredsjednik Unije poslodavaca (UPCG) Dragiša Boričić je ocijenio da su predviđanja o naglom rastu bruto domaćeg proizvoda “jednostavno nemoguća”. “Kako je moguće da jednostavno može skočitio nešto sa 5.000 za nepunih pola godine na 10 ili 15 hiljada eura”, rekao je on.
Na pitanje “Vijesti” da li postoji bilo kakva teoretska šansa da se “uskoro” nešto tako dogodi, Boričić je kazao: “Pitate me nešto što objektivno znate da ne može biti tako. Govorim kao ekonomista i stručnjak, ne govorim kao političar, niti me to i najmanje zanima. Činjenica je da nema tog ekonomiste koji može da nađe način. Znate o čemu se tu radi”.
Mnogo i da je mislio na paritet kupovne moći
Neformalni sagovornici “Vijesti” su pošli i od pretpostavke da je govoreći o BDP-u Đukanović mislio na paritet kupovne moći, a ne na nominalni iznos.
Paritet kupovne moći je sredstvo za prevođenje nacionalnih valuta u zajedničku valutu koja izjednačava kupovnu moć različitih nacionalnih valuta i “efikasno sredstvo u međunarodnim poređenjima bruto domaćeg proizvoda” jer uključuje i uticaj cijena pa je najbolji pokazatelj privrednog stanja u nekoj državi.
“Kada se i paritet kupovne moći uračuna, BDP po glavi stanovnika je oko 7.500 eura i on je već dosta blizu tih 10.000 eura. Možda je mislio na to, ali trenutna kriza ne dozvoljava takav rast u dosta dugom predstojećem periodu, isto to važi i za rast u skladu sa paritetom kupovne moći”, kazao je ekonomski analitičar koji nije želio da mu se ime pominje u predizbornoj kampanji.
“Da ćemo taj nivo dostići uskoro su priče za djecu. Ne očekujem da će se išta uraditi po tom pitanju”, smatra crnogorski ekonomski stručnjak.
Bonus video:
