Razlozi za loš rezultat opozicije na lokalnim izborima su višestruki, i ona bi iz toga trebalo da izvuče pouke i krene već sada da gradi platformu za parlamentarne izbore, ocijenila je izvršna direktorka Politikon mreže, Jovana Marović.
"Prva lekcija trebalo bi da bude da uspjeh na izborima podrazumijeva mnogo više od nekoliko procenata glasova više za neku od opozicionih partija, kao i da sve opozicione partije imaju makar jedan zajednički cilj", rekla je Marović agenciji MINA.
Ona je kazala da je više razloga za loš rezultat opozicije na lokalnim izborima u 11 opština, koji su održani 27. maja.
"Dešavanja od parlamentarnih izbora 2016. godine, a posebno ubjedljiva pobjeda kandidata Demokratske partije socijalista (DPS) na nedavno održanim predsjedničkim izborima, uticali su na apatiju birača, odnosno veliki broj apstinenata", smatra Marović.
Prema njenim riječima, građani nemaju svijest o tome da mogu nešto da promijene, a dodatno izražavaju protest u odnosu na situaciju u kojoj se država nalazi.
"DPS je zadržao svoje biračko tijelo, uz veća ili manja odstupanja, ali upravo zbog broja apstinenata i manjeg broja glasova koje su dobile gotovo sve opozicione partije, vladajuća partija je dobila više mandata", navela je Marović.
Kako je dodala, stalno raslojavanje i cijepanje opozicionih političkih partija ne samo da zbunjuje dio biračkog tijela koje je tradicionalno opoziciono, već i veliki broj manjih partija koje ne mogu preći cenzus utiče na prelivanje tih glasova DPS-u.
Marović je ukazala na ocjenu OEBS u poslednjem izvještaju, da DPS u svakoj izbornoj utakmici od starta vodi zbog institucionalne prednosti, odnosno kontrole institucija i državnih resursa.
Ona smatra da u Crnoj Gori ni izborno zakonodavstvo nije unaprijeđeno u dovoljnoj mjeri da bi omogućilo fer i slobodne izbore.
"Najzad, tenzična atmosfera i stalni pritisci DPS-a na birače, fizički napadi na opozicione predstavnike, formiranje štabova za prebrojavanje sigurnih glasova u neposrednoj blizini biračkih mjesta, su važni instrumenti koje vladajuća partija koristi za obezbjeđivanje podrške, a koji utiču na neregularnost izbornog procesa“, ocijenia je Marović.
Ona je kazala da je građanska opozicija bojkotom parlamenta izgubila važan kanal za komunikaciju sa svojim biračima, odnosno za zagovaranje svog programa i predlaganje rješenja za unapređenje javnih politika i kontrolu institucija, što se odrazilo na pad podrške građana.
Marović smatra da je odsustvo ”plana B”, odnosno načina kojim bi opozicija valorizovala zajedničku odluku o bojkotu, dodatno uticalo na obesmišljvanje bojkota parlamenta, ali i pad povjerenja građana.
Prema njenim riječima, građanima takve aktivnosti, inicijative, platforme nijesu bile vidljive, već jedino međusobni medijski sukobi među samim opozicionim partijama.
"Da je opozicija ranije postigla dogovor u vezi sa zajedničkim predsjedničkim kandidatom, u kampanju ušla odlučnije i složnije, stavljajući svaki cilj osim pobjede na tim izborima po strani, onda bi bolji rezultat na tim izborima doprinio boljoj poziciji na lokalnim", ocijenila je Marović.
Ona je kazala da bi, samim tim što se dva dana nakon lokalnih izbora već pominje opcija povratka jedne političke partije u parlament, trebalo očekivati i da druge partije preispitaju oblik svog daljeg djelovanja.
"Uporno (i isključivo) insistiranje na bojkotu i ostanak izvan parlamenta neće donijeti bilo kakav pomak u odnosu na ispunjavanje zahtjeva opozicije iz oktobra 2016. godine“, zaključila je Marović.
Bonus video:
