Venecijanska komisija (VK) će u narednih nekoliko dana poslati crnogorskoj Skupštini preliminarno mišljenje na Nacrt amandmana na Ustav, a o tome će se izjasniti na sjednici sredinom oktobra, potvrdio je “Vijestima” predsjednik VK Đani Bukikio.
“Nedavno nam je predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić uputio Nacrt amandmana i vlasti i opozicije. To je za nas jedan od prioriteta, pa ćemo se truditi da već u narednih nekoliko dana dostavimo parlamentu. O Crnoj Gori će više riječi biti najvjerovatnije na zasjedanju VK u oktobru”, kazao je Bukiki.
Odbor za ustavna pitanja glasovima poslanika vladajuće koalicije usvojio je krajem maja predlog amandmana na izmjene Ustava prema kojima parlament neće birati predsjednike Vrhovnog i Ustavnog suda. Oni su usvojili i predlog da se da se vrhovni državni tužilac u parlamentu bira prostom većinom.
Bukikio je u ranijem intervjuu “Vijestima” rekao je i da je podržava predlog PzP-a da se, kroz amandmane na izmjene Ustava u dijelu pravosuđa, kao ustavna kategorija uvede rješenje prema kome djela korupcije i organizovanog kriminala ne bi zastarijevala pred sudovima.
Prema Bukikiovim riječima, ima dosta prostora da se na adekvatan način reformiše sudstvo.
”Cijenim da će vlast i opozicija uspjeti da se dogovore u tom dijelu, s obzirom na to da je dogovor koristan za sve političke subjekte u Crnoj Gori”, poručio je Bukikio.
On je još jednom ponovio stav da parlament ne bi trebalo da kontroliše sudstvo “jer se radi o različitim granama vlasti“.
“Parlament ne bi trebalo da kontroliše sudsku vlast.
U svakoj demokratskoj zemlji imate tri grane vlasti, zakonodavnu, izvršnu i sudsku, i one moraju biti odvojene i nezavisne jedna od druge.
Zbog toga mislimo da će ovaj globalno prepoznat koncept biti primijenjen i u Crnoj Gori, odnosno da će predsjednika Vrhovnog suda birati sudski savjet“, ocijenio je Bukiki i dodao da se mora naći pravi balans između broja sudija i ostalih i struke kad je u pitanju formiranje sudskog savjeta kako bi se izbjeglo “eventualno zbijanje redova među sudijama, ali i mogućnost političkog uticaja na njih”.
Prema predlogu vladajuće koalicije u Sudskom savjetu većinu bi činili predstavnici koji nijesu iz redova suda.
Nova srpska demokratija je podršku ustvanim promjenama, za šta je neophodna dvotrećinska većina u parlamentu, uslovljavala skraćenjem himne, uvođenjem trobojke kao predsjedničke zastave i srpskog kao službenog jezika.
To je identično zahtjevima SNP, iako su iz te partije povremeno dolazile zbunjujuće poruke da podršku izmjenama Ustava neće uslovljavati identitetskim pitanjima.
Bonus video:
