Skoro 10 godina nakon što je Otpor zvanično prestao da postoji, i 12 godina nakon obaranja režima Slobodana Miloševića, organizatorima čuvenih građanskih protesta u Srbiji se iz cijelog svijeta još obraćaju za savjete.
“Vijesti” su u Peruđi razgovarale se Ivanom Marovićem, jednim od osnivača “Otpora”, koji je prošle sedmice na festivalu novinarstva u tom italijanskom gradu učestvovao u panel diskusiji o Arapskom proljeću i okupaciji Vol Strita.
G. Maroviću, kako to da ste Vi jedini Balkanac na festivalu?
To što sam ja ovdje najmanje veze ima sa Balkanom. Otpor je bio inspiracija raznim pokretima širom svijeta, a između ostalog i arapskom proljeću, koje je kasnije inspirisalo i okupaciju Vol Strita. Ja sam upoređivao sve proteste koji su se desili prošle godine, analizirao veze između njih i šanse da nešto postignu.
Kakve veze ima Otpor sa okupacijom Vol Strita?
Nakon što je Milošević pao, počeli su ljudi širom svijeta da zovu, da šalju mejlove i da traže da podijelimo sa njima naša iskustva. Odmah poslije pada to je bila Ukrajina, Gruzija, Liban, u posljednje vrijeme najpoznatiji slučaj je Egipat.
Kad je počinjala okupacija Vol Strita, ja sam se igrom slučaja zadesio tamo petog dana, na poziv Yess Men-a, koji su me zvali da pričam o Otporu.
U redu, to je bilo slučajno, a danas?
Povremeno me kontakriraju ljudi koji su angažovani u okupaciji Vol Strita. Bio sam recimo prije dvije nedelje u Njujorku. Na samom početku to je izgledalo vrlo spontano i haotično, dok se sada vidi da je manja participacija - oni više nisu u Zukoti parku, ali su počeli da razmišljaju strateški u odnosu na septembar prošle godine kada je samo bilo “daj da izađemo na ulicu da iskažemo protest protiv korupcije i gramzivosti”.
Sada je to više dugoročno razmišljanje “što mi možemo da uradimo da bismo neke stvari promijenili”.
Kakav utisak su na Vas ostavili protesti u Crnoj Gori?
Prva faza svih protesta je da ljudi izađu na ulice zato što im se nešto ne sviđa. Nakon te faze neki protesti zamru, a neki uspiju da se transformišu u pokret. Pokret može tokom godina da raste i tako dalje, i onda dovede do neke političke promjene, ili ne dovede.
Još je veoma rano da se vidi da li će u Crnoj Gori taj protest da dovede do rađanja nekog pokreta, ili neće, ali je interesantno da se to desilo u Crnoj Gori i uopšte da se ta forma političke borbe vraća na Balkan.
Koji je Vaš savjet za organizatore protesta u Crnoj Gori?
Jako mi je teško da analiziram u ovom trenutku, ali mogu da kažem da je ključ u participaciji.
Svaki pokret da bi bio uspješan mora da ima veliku participaciju građana.
U Crnoj Gori koja je podjeljena već godinama na pola, ja mislim da onaj pokret ili društveno-politička snaga, koja uspije da prevaziđe tu podjelu i napravi nešto što će da objedini te dvije grupacije, uspjeva sigurno.
Opširnije u štampanom izdanju
Bonus video:
