Samit Zapadni Balkan – EU, koji je održan u četvrtak u Sofiji, nije dao očekivani odgovor na ključna pitanja - kad je sljedeće proširenje EU i koje balkanske države će obuhvatiti. Samo je ponovljeno ono što je rečeno prvi put na samitu u Solunu prije 15 godina – da zemlje Balkana imaju evropsku perpsektivu.
Očekivano je bilo da će u Sofiji Albanija i Makedonija dobiti datum za početak pregovora, što se nije desilo. Nije ni postignut dogovor Grčke i Makedonije o imenu Makedonije, niti je bilo nekog napretka u dogovoru Beograda i Prištine.
Izostale su i ranije toliko puta ponavljane ocjene da je Crna Gora lider u regionu u evropskim integracijama. Crna Gora nije puno pominjana, ali jeste Srbija koja sada nastoji da preuzme ulogu lidera.
Koliko je za Srbiju bio važan samit u Sofiji, najbolje govori to što su mu prisustvovali i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić.
Za medije u Srbiji posebno je bilo značajno to što je Vučič prvi govorio na samitu, čak prije njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emanuela Makrona.
“Nakon druge plenarne sjednice Samita Vučić je razgovarao sa britanskom premijerkom Terezom Mej, sa kojom je, u razgovoru izašao na “femili foto”. Takođe, tokom fotografisanja, a i nakon, Vučić je porazgovarao sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Merkel je, tom prilikom, posvetila najviše vremena predsjedniku Srbije, iako su neki drugi učesnici Samita pokušavali da sa njom razgovaraju nakon fotografisanja”, prenio je Tanjug.
Komesar za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johanes Han napisao je na Tviteru da “Srbija ostaje ključni igrač za regionalnu stabilnost”.
Crnogorski premije Duško Marković smatra da evropsku perspektivu ne treba stavljati u kontekst takmičenja.
On je na konferenciji za novinare nakon samita kazao da Crna Gora ne treba da se upoređuje sa drugima u regionu, već da završi posao i dobije što joj pripada – članstvo u EU.
“Komesar Han je rekao istinu – niko od država zapadno Balkana sada nije zreo za članstvo u EU, ali je Crna Gora najbliža, što je (Antonio) Tajani rekao direktno u svom izlaganju da će Crna Gora ući u EU 2025. godine što je u skladu sa mojim očekivanjem i opredjeljenjem Vlade da ove pregovore okončamo u narednih četiri do pet godina”, kazao je Marković.
Učesnici Samita za Crnu Goru su se ovaj put najviše interesovali zbog novog napada na novinarku „Vijesti“ Oliveru Lakić i pogoršane bezbjednosne situacije.
Većina njih je, nezvanično, saglasna da je ovaj događaj nanio ogromnu političku štetu Crnoj Gori što bi moglo da uspori njen put prema EU.
„Crna Gora je bila mirna država, šta se to kod vas dešava?“, pitale su bugarske kolege novinarku „Vijesti“ tokom Samita.
Napad na novinarku i sloboda medija bila je i glavna tema sastanka Merkel i Markovića, što je potvrdio i Marković.
“U odnosu na konkretan slučaj rekao sam da je to najveća i najbrža šteta nanošena zemlji u posljednjih 30 godina. I rekao sam da ćemo uraditi sve da pronađemo i izvršioca i nalogodavca”, kazao je Marković.
Predsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani kazao je na konferenciji za novinare da Crna Gora ide u dobrom pravcu, kao i sve ostale države kandidati, ali se sloboda medija mora jačati.
Lideri EU usvojili su na samitu u Sofiji Deklaraciju u 17 tačaka, u kojoj su ponovili podršku evropskoj pespektivi regiona i naveli zadatke i principe koje bi strane trebalo da ispunjavaju tokom euro integracija. Usvojen je i Aneks deklaracije koji se odnosi na jačanju veza i saradnje između EU i Zapadnog Balkana.
Premijer Španije Mariano Rahoj nije se u četvrtak pojavio na samitu EU - Zapadni Balkan. Protestujući zbog prisustva Kosova, koje zvanični Madrid ne priznaju kao nezavisnu državu on je napustio Sofiju u srijedu veče.
Da li je Evropska unija spremna za proširenje?
Odmah na početku Samita, iz izjava nekih evropskih lidera moglo se zaključiti da EU nije sada spremna za proširenje. Najjasniji je bio francuski premijer Makron.
„Posljednjih 15 godina nam je pokazalo kako smo oštetili Evropu kada smo mislili da je proširujemo. Nećemo pomoći zemljama kandidatima i nećemo pomoći Evropi ako podržimo dalje proširenje. Sa druge strane, zalažem se za snažne reforme na zapadnom Balkanu sa snažnim monitoringom i podsticajima EU“, kazao je Makron na početku Samita.
Njemački Velt je nakon Samita ocijenio da osim država Balkana, još samo Evropska komisija mašta o proširenju.
“Predsjednik EK Žan-Klod Junker ima ambiciju da da lični istorijski doprinos, ali je inače broj entuzijasta veoma ograničen”, piše Velt.
Navodi da je razlog za to neizvjesnost kako će se izlazak Velike Britanije odraziti na Uniju.
“Kada gubite najveći dio ‘neto-uplatilaca’, ne čeznete baš da primite šest novih zemalja ‘primalaca’”, navodi se u tekstu.
Euforiju za proširenjem, kako se dodaje, suzbija i otuđenost između zapadnih i istočnih Evropljana kada je riječ o vrijednostima, pravnoj državi i slobodi štampe.
NVO i nezavisni mediji ključni za demokratiju
U Sofijskoj deklaraciji, između ostalog piše da je “EU odlučna da pojača i intenzivira angažman na svim nivoima kako bi podržala političku, privrednu i društvenu transformaciju regiona, između ostalog kroz pojačanu pomoć koja se zasniva na konkretnom napretku partnera sa Zapadnog Balkana u oblasti vladavine prava, kao i u društveno - ekonomskim reformama”.
Navodi se i da EU i partneri sa Zapadnog Balkana uviđaju da su rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala od suštinskog značaja za političku i društveno-ekonomsku transformaciju regiona, kao i za regionalnu stabilnost i bezbjjednost, što je u najboljem interesu njihovih građana.
“Civilni sektor i nezavisni medija igraju ključnu ulogu u procesu demokratizacije”, stoji u deklaraciji.
Bonus video:
