Premijer Igor Lukšić ne može sam sprovesti reforme, već to zavisi od podrške koju dobija od Demokratske partije socijalista (DPS) na čijem je čelu Milo Đukanović, izjavio je koordinator Južno-evropske inicijative Erhard Busek.
Dugogodišnji političar, koji je i predsjednik Bečkog ekonomskog foruma, smatra i da smjena vlasti ne mora značiti reforme društva, pogotovo kada se radi o ekonomsko-socijalnom položaju građana. Busek smatra da nijesu fer ocjene iz analize njemačke “Fridrih Ebert” fondacije, u kojima se navodi da Lukšić nije ispunio visoka očekivanja međunarodne zajednice.
“Mislim da takve ocjene nijesu fer prema Lukšiću. Poznajem ga prilično dugo i bio sam sa njim u kontaktu. Čini mi se da se previše očekuje od jednog čovjeka. Mislim da je svačiji rad i ono što prikaže tijesno povezano sa njegovom okolinom. Cijenim da je spremnost drugih političkih aktera da pomogne premijeru da promijeni stvari od ključnog značaja, osim ako prvi čovjek Vlade nije diktator. Lukšić to nije jer je demokrata”, kazao je Busek u razgovoru za “Vijesti”.
Da li smatrate da Lukšić nije sproveo najavljene reforme zbog nesposobnosti ili zbog pritiska prethodnog premijera Mila Đukanovića?
Ne želim da adresiram odgovornost na bilo koga. Mislim da je Milo Đukanović bio glavna politička figura duže vrijeme i sa mnogo zasluga, uključujući i nezavisnost Crne Gore. Možda je problem sa Lukšićem to što mu je neophodna podrška partije koju je kreirao Đukanović, a on mora promijeniti i sistem. To nije lako i ne može se uraditi na dnevnoj osnovi. Mislim da je lakše onima koji analiziraju Lukšićev rad, nego njemu da obavi posao.
Možda je problem sa Lukšićem to što mu je neophodna podrška partije koju je kreirao Đukanović, a on mora promijeniti i sistem
Crnogorska opozicija i civilni sektor ocjenjuju da se ništa neće promijeniti dok se Milo Đukanović ne povuče iz politike zauvijek. Da li cijenite da bi njegovim povlačenjem sa političke scene došlo do promjena u društvu?
U kontaktu sam sa mnogim crnogorskim nevladinim organizacijama i ono što oni kažu, često se ispostavi kao tačno. Mislim da ne zavisi sve od jedne osobe, već od čitave mreže koja postoji. Smatram da nije lako to promijeniti. Od tih svojih izvora u Crnoj Gori tražim da budu strpljivi, ali isto tako da razvijaju alternative i imaju stalne akcije. Ne treba stvarati atmosferu u kojoj se svi bore protiv svih, već svi moraju imati alternativu.
Da li smatrate da bi Crna Gora mogla dobiti datum pregovora za članstvo u EU u junu, s obzirom na sve glasnije najave da bi odluka Savjeta ministara mogla biti negativna zbog izostanka rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala?
Najprije moram da kažem da je korupcija i organizovani kriminal problem cijelog društva. Uvijek sam govorio da akteri u korupciji nijesu samo oni koji od toga imaju koristi već i oni koji su spremni da za određenu uslugu daju novac. Ovo nije samo problem zapadnog Balkana, već mnogo šire. Očigledno je da ne možemo kreirati, recimo, etiku u biznisu, kako bi se korupcija držala pod kontrolom.
Očekujem da će Crna Gora dobiti datum pregovora u junu, jer smatram da u posljednje vrijeme ima dosta pozitivnih znaka da se stvari na zapadnom Balkanu kreću u pravom smjeru – Hrvatska je ušla u EU, Srbija je dobila status kandidata. Zbog toga smatram da će Crna Gora biti sljedeća koja će značiti tračak nade na nivou cijelog regiona. Moramo imati u vidu da je eurokriza jedno od glavnih pitanja trenutno na nivou EU, što fokusira zemlje kandidate na to, a mnogo manje na proširenje.
Sve su češći ulični protesti u crnogorskim gradovima. Da li bi to moglo dovesti do smjene vlasti i kako gledate na takav scenario?
Veoma je značajno da se razvije strategija kako bi se poboljšalo stanje u oblastima politike, ekonomije, investicija. Možete mijenjati vlade svakog dana, ali to ne znači da se mijenjaju i politički rezultati. Vlada mora da sagleda mogućnosti kad su u pitanju protesti, a jedna od njih je da pozovu sve strane uključene u to, kako bi došlo do promjena.
Šta je po Vama najveći izazov regiona – bezbjednosna situacija ili borba protiv organizovanog kriminala?
Postoji li veza između bezbjednosne nestabilnosti i kriminaliteta? U principu ovdje je stabilna i bezbjedna situacija. Ima pojedinih pitanja koja nijesu riješena, ali ih ima i u drugim državama.
Vlada mora da sagleda mogućnosti kad su u pitanju protesti, a jedna od njih je da pozovu sve strane uključene u to, kako bi došlo do promjena
Pravi je problem na ovom području da se ekonomija razvija na pravi način, da nema diskriminacije prilikom zapošljavanja. Kriminal proizilazi iz nezadovoljstva socijalnim i ekonomskim statusom. Ako nemate drugi način da preživite, onda dospijevate u svijet kriminala. Nemoguće je odvojiti ekonomsku i socijalnu nestabilnost od kriminala.
Kako komentarišete sve češće napade na novinare u Crnoj Gori, posebno nakon prebijanja novinarke “Vijesti” Olivere Lakić?
Vrlo dugo sarađujem sa medijskim organizacijama iz jugoistočne Evrope, a jedna od novinarskih nagrada nosi moje ime. Do sad smo pratili situaciju na polju medija i u saradnji sa SAD radimo na monitoringu praćenja i istraživanja korupcije. To je razlog zbog kojeg veoma pažljivo motrim na nedavnu situaciju koja se dogodila u Crnoj Gori. Veoma sam zabrinut zbog svega što se desilo. Cijenim da to nije dobro za imidž Crne Gore u očima međunarodne javnosti, ali i na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Imam informacije da je policija već uhvatila osobu koja je to uradila, ali smatram da je to pitanje ovdašnjeg mentaliteta. Ne mogu komentarisati da li iza napada stoji pojedinac ili sistem.
Bonus video: