Protesti protiv poskupljenja struje pokazali su da građani u Crnoj Gori žele promjene, ali da više ne vjeruju da će one doći iz redova vlasti ili opozicije, izjavio je profesor na Beogradskom univerzitetu Zoran Stoiljković.
On smatra da su demonstracije ispred zgrade Vlade potvrdile buđenje građanske svijesti u Crnoj Gori, ali i razočarenje birača u većinu političkih partija. To je jedan od glavnih razloga, smatra on, zbog kojih su građani stali iza izvršne direktorke MANS-a Vanje Ćalović i vođa Unije slobodnih sindikata Srđe Kekovića i Janka Vučinića.
„Na djelu se pokazala ta građanska Crna Gora, demokratska i particitativna javnost koja hoće da se pita i koja hoće da propituje polje politike. Nju čine i nezavisni mediji, sindikati i civilno društvo koji prosto hoće odgovarajući demokratski kapacitet politike i koji će vlasti prebacivati zbog cijena privatizacija, korupcije i političkih procedura.
Ti ljudi žele promjene i svjesni su da ih moraju sami donijeti“, tvrdi Stoiljković.
Građanski orijentisani hoće novu partiju
Podsjećajući na brojna istraživanja javnog mnjenja koja pokazuju da su građani nezadovoljni postojećom političkom ponudom, Stoiljković smatra da postoji veliki politički potencijal među građanski orijentisanim biračima.
U tom dijelu biračkog tijela, smatra on, postoji prostor za nastajanje novog političkog pokreta. „Građani su nezadovoljni i zasićeni i pozicijom i opozicijom, a to može da bude prostor za nastajanje nekog novog.
Tako je svojevremeno nastao Pokret za promjene Nebojše Medojevića ali je vremenom postao klasična politička stranka, kao sve druge. To iskustvo ne smije da se ponavlja“.
Treba širiti front
Stoiljković smatra da bi organizatori protesta ispred Vlade morali da prošire listu zahtjeva, navodeći da cijene struje moraju biti samo inicijalna kapisla za izražavanje bunta. Ukoliko se nezadovoljstvo zadrži samo na poskupljenjima, smatra on, pristanak Vlade da smanji cijenu struje ili smjeni čelnike RAE mogao bi smanjiti entuzijazam građana i ugasiti proteste.
Vlasti u Crnoj Gori imaju refleks da djelimičnim ispunjavanjem zahtjeva smanjuju tenzije
Aludirajući na reakcije Vlade nakon ranijih štrajkova radnika, Stoiljković je kazao da vlasti u Crnoj Gori imaju refleks da djelimičnim ispunjavanjem zahtjeva smanjuju tenzije.
„Protesti imaju šansu za uspjeh ako artikulišu izvjesnu listu zahtjeva i ne ostanu samo na smjeni jedne Agencije i smanjenju cijene struje.
Organizatori očito procjenjuju da ne treba da postanu još jedna od stranaka, a jedina perspektiva je da formiraju široki socijalni front ili pokret koji će artikulisati promjene i pritiskati cijelu sezonu politike“, kazao je on navodeći da u tom frontu, osim sindikata, treba da budu studentske oganizacije, nevladin sektor i nezavisni intelektualci.
U tom slučaju, smatra on, pokret će postati masovniji, ali će zadržati strukturu u kojoj nema klasičnog rukovodstva.
„U takvom pokretu neće nikakvi sindikati trpjeti rukovodstvo neke nevladine organizacije ili suprotno. Jednostavno, ta vrsta pokreta jedno vrijeme u tom protestnom potencijalu artikuliše neku listu zajedničkih zahtjeva dogovorom i gura ih prema tim strukturama. Tu neke vrste klasičnog vođstva i partijske strukture nema niti takve organizacije mogu da iniciraju partije“, tvrdi Stoiljković.
Opoziciju treba držati po strani
Stoiljković smatra da vođe protesta moraju držati opozicione partije po strani, iako one kasnije pokažu želju da se uključe u front.
Vanja Ćalović i Janko Vučinić ranije su izjavili da su političari na proteste dobro došli samo kao nezadovoljni građani. Stoiljković smatra da opozicija može da profitira od građanske pobune ako podrži listu zahtjeva i drži se podalje od protesta.
„Građanski protesti su opstajali kad su imali autonomna jezgra i nikada nisu letjeli u zagrljaj partijama. Sjetite se kako su beogradski studenti protestovali odojeno od DOS-a.
Ako sam ja nezadovoljan, a simpatizer sam DPS-a, meni je mjesto u tom pokretu, ali ako se taj pokret artikuliše kao alternativna opozicija prostor se sužava“, ističe Stoiljković.
Galerija
Bonus video:
