Crna Gora je pala sa 104. na 107. mjesto na listi medijskih sloboda Reportera bez granica zato što se ne pronalaze napadači na novinare, posebno za prošlogodišnje paljenje auta “Vijesti”, što sudovi medije i dalje kažnjavaju previsokim novčanim kaznama, što je sistem oglašavanja koruptivan, a organizovani kriminal u vlasništvu medija i siva ekonomija ugrožavaju profesionalnost novinara, rekao je direktor ove međunarodne novinarske organizacije Olivije Bazil.
Mislim da se Crna Gora ne može pridružiti EU dok je ovakvo stanje medijskih sloboda i mi to kažemo, lobiraćemo da to tako bude
“Ja stvarno mislim da Crna Gora treba da uđe u EU, i nemojte smatrati da je naš izvještaj negativno lobiranje protiv Crne Gore. Ali, EU je napravila grešku sa Rumunijom i posebno sa Bugarskom gdje je situacija sada užasna. Sramota je da je neka članica EU na 70. mjestu. Pogledajte i Mađarsku. Mi se bavimo stanjem medija u njima i kritikujemo ih. Mislim da se Crna Gora ne može pridružiti EU dok je ovakvo stanje medijskih sloboda i mi to kažemo, lobiraćemo da to tako bude”, rekao je Bazil u telefonskom razgovoru.
Crna Gora je najgore plasirana od svih balkanskih zemalja. Slovenija je na 36. mjestu, BiH na 58, Hrvatska je 68. Srbija 80. Makedonija 94, a Albanija 96, dok su od evropskih zemalja od nje gore samo Bjelorusija, Rusija i Ukrajina, tvrde Reporteri.
Glavni razlog je što su tokom 2011. tri puta paljena auta “Vijesti”, a zbog takvog nasilja se gube poeni, rekao je Bazil. “Jasno je da se to može tretirati kao prijetnja smrću, jer znam koliko su 'Vijesti' nezavisne a nema mnogo nezavisnih novina u Crnoj Gori. Kada se koristi direktno nasilje protiv uglednih medija šalje se signal drugima - ako se napadaju 'Vijesti' možemo napasti bilo koga, ako danas napadamo auta, sjutra to može biti redakcija a prekosjutra novinari. Taj signal ima neprijatne posljedice u zajednici i među novinarima i to ne pomaže da se ljudi osjećaju bezbjedno i slobodno rade”, rekao je Bazil.
“Sa nekažnjenim napadima na novinare, posebno ubistvima, nalogodavci i ubice sa novinarem ubijaju i priču koju su oni htjeli da napišu. Vlasti često uopšte ne istražuju te slučajeve jer bi prava istraga dovela do priče koju su ubijeni ili napadnuti novinari htjeli da napišu”.
On je rekao da tužbe i visoke novčane kazne za medije na ovako malom tržištu, uz krizu, predstavljaju ekonomsku cenzuru. “Novinari imaju odgovornost i u nekim slučajevima mogu praviti greške, ali visoke kazne koje se donose političko-sudski, predstavljaju pritisak i cenzuru. To nije pravda”, rekao je Bazil
On je ocijenio da oglašavanje nije regulisano i nije slobodno, posebno državno, koje je naročito važno za medije u vremenu današnje krize. “Državne institucije treba da se oglašavaju u svim novinama i za to moraju imati jasna i transparentna pravila - da kažu ogašavaćemo se sa toliko i toliko novca, tu i tu, jer ti mediji imaju toliki tiraž koji kupuje naša ciljna grupa itd. O tome na kraju godine moraju javno podnijeti izvještaj. To nije slučaj u Crnoj Gori”, rekao je direktor RBG.
On je kazao i da se privatni oglašivači slično ponašaju. “Sreo sam neke predstavnike privatnih kompanija u Crnoj Gori, koji kažu da nema puno izbora gdje bi se oglašavali. Oni savršeno znaju da neke novine ljudi ne kupuju već ih institucije ili neko drugi održava vještačkim doprinosima i vještačkom ekonomskom podrškom. I nema smisla da se oglašavate u njima, ali kažu da im treba dozvola, posao na javnim tenderima na ovako malom tržištu u ovako maloj zemlji i zato moraju da ostanu u dobrim vezama sa vladom, parlamentom, političarima, u, jasno je, korumpiranom sistemu”, kazao je Bazil.
“I mentalitet u Crnoj Gori, posebno kod mnogih političara, koji vide medije ne kao istraživače i one koji informišu javnost već kao prenosioce poruka – misle da su mediji dio vlasti, da treba da prenose samo zvanične poruke, samo ono što vlada radi i da dobiju zvanično oglašavanje zauzvrat”, rekao je Bazil
Problem je i što novinari rade bez ugovora u mnogim medijima, što otvara vrata sivoj ekonomiji i velikom pritisku na novinare, koji strahuju za svoju egzistenciju, tvrdi Bazil.
“I mentalitet u Crnoj Gori, posebno kod mnogih političara, koji vide medije ne kao istraživače i one koji informišu javnost već kao prenosioce poruka – misle da su mediji dio vlasti, da treba da prenose samo zvanične poruke, samo ono što vlada radi i da dobiju zvanično oglašavanje zauzvrat”, rekao je Bazil.
On je rekao da je pozitivno što je vlast pozvala Reportere na dijalog o ovim problemima i njihovoj listi. “Spreman sam da to uradim, što cijenimo jer je to pozitivno i znak da žele da nešto promijene, i mi smo spremni na konstruktivan razgovor”, rekao je Bazil.
DPS i Ministarstvo kulture osudili su izvještaj Reportera bez granica, nazivajući ga tendicioznim i neprimjerenim realnoj situaciji u državi. DPS je pozvao tu organizaciju da objavi podatke ili informacije na osnovu koji su izračunali indeks medijskih sloboda u Crnoj Gori.
Urednica na Atlas televiziji Vesna Rajković nije se složila sa sa ocjenama iz izvještaja kada je riječ o medijskim slobodama, iako smatra da je nesporno da u Crnoj Gori postoje razni pritisci, napadi na novinare, cenzura, autocenzura. "Mediji i novinari trpe danas značajno više pritiske od raznih interesnih grupa, velikih oglašivača, nego od političkih partija".
Novinar Dragoljub Vuković smatra da je izvještaj pokazatelj da društvo treba da se zamisli i razgovara o tom problemu. Izvještaj, kako je kazao, onespokojava i zahtijeva razgovor unutar profesionalnih krugova o stanju medijskih i drugih sloboda.
Bonus video:
