Profesor Fakulteta političkih nauka (FPN) Filip Kovačević kazao je juče da vjeruje da će 2012. biti prelomna i da očekuje veliki talas nezadovoljstva i protesta.
On je, govoreći o tome zašto su mladi u Crnoj Gori pasivni, kritikovao crnogorski sistem obrazovanja koji, kako je istakao, “uči poslušnosti”.
“I to od same arhitekture, gdje u učionicama i amfiteatrima imate fiksirane stolice koje su fokusirane na predavača, odnosno lidera, a tu je i kontrola u obrazovnim institucijama.
U nekim učionicama imate postavljene kamere”, rekao je Kovačević na konferenciji “Političkim obrazovanjem do demokratije”, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje uz podršku Fondacije “Fridrih Ebert”.
Poručujući da je stvaranje kritičke svijesti u društvu od izuzetnog značaja, profesor beogradskog FPN-a Čedomir Čupić je ukazao na značaj univerziteta u kreiranju ličnosti.
“Univerzitet je bitan za formiranje autonomne ličnosti, da to ne budu stručnjaci bez savjesti, već da u sebe ugrade moralnu kulturu. Politička kultura se formira kroz dijalog i kritiku, koja ne razara. Ona je razumno suočavanje sa problemom”, rekao je Čupić.
Dosta je bilo jezika mržnje
Šef poslaničkog kluba SNP-a Aleksandar Damjanović naglasio je da se demokratija uči kroz bolji standard građana, ističući da su mu na pomen političkog obrazovanja prva asocijacija studenti: “Političari, bili oni mladi ili iskusniji, treba da doprinose obrazovanju kroz svoj način rada, diskusiju, nastupe u medijima. Jezik političara ne smije da bude jezik mržnje i netolerancije”.
Ocjenjujući da je za političko obrazovanje neophodan princip slobodnog društva, potpredsjednik Nove Goran Danilović rekao je kako je siguran da političko obrazovanje podrazumijeva “svjesnog pojedinca koji zna šta hoće”: “U Crnoj Gori, izuzev naše potrebe da se ishvalimo, od toga nema ništa. Mi definitivno imamo deficit slobodnih pojedinaca”.
On je rekao da se politika doživljava kao tržište, na kojem svi imaju akcije, a gdje niko neće da preuzme odgovornost: “Političko obrazovanje traži iskustvenu potvrdu. Možete biti potkovani pričom o demokratiji, ali ako nemate potvrdu političkog obrazovanja, onda ste politički neobrazovan čovjek”.
Direktorka CGO Daliborka Uljarević rekla je da politika i obrazovanje predstavljaju sinergiju koja direktno može uticati na promjene u društvu: “Samo svjestan i društveno odgovoran građanin može izgrađivati demokratsko društvo i aktivno učestvovati u izgradnji njegove budućnosti”.
Lukšić protiv indoktrinacije
Šef regionalne kancelarije “Fridrih Ebert” fondacije, Mihael Ehrke kazao je da demokratija može da funkcioniše onda kad ljudi mogu da se obrazuju u jednom demokratskom okruženju, dok prema ocjeni premijera Igora Lukšića politika bez slobodnog dijaloga gubi smisao i vrijednost.
“Istovremeno, politikom se svako ne mora baviti, kao i u bilo kojoj sferi života to je stvar izbora, a savremeno društvo ostavlja mogućnost tog izbora. U savremenom društvu, svaka vrsta edukacije, pa samim tim i politička edukacija, je krupan izazov i jedan od najvažnijih aspekata života”, ocijenio je Lukšić.
On smatra da je posebno važno istaći razliku između političke edukacije i indoktrinacije zato što “jedna isključuje drugu”: “Jedna se zasniva na slobodi, druga na njenom negiranju. Prošlo je vrijeme kada je sinonim za politiku bilo nametanje jedne političke misli i jedne ideologije, kao univerzalno i jedino ispravne”.
Crnoj Gori treba aktiviranje svijesti
Književnik Balša Brković rekao je da je od presudnog značaja za Crnu Goru aktiviranje svijesti o kritici, dok je urednik političke redakcije dnevnika “Vijesti” Neđeljko Rudović ocijenio da se doprinos medija u procesu demokratije ogleda na način što novinari postavljaju pitanja, dok su ranije samo klimali glavom.
“Sad sve više uticaja imaju oni mediji koji nemaju idolopoklonski odnos prema autoritetu. Uloga slobodnog novinarstva je od neprocijenjivog značaja.
Mi danas nemamo jaku opoziciju koja bi natjerala vlast da se odgovorno ponaša prema javnim finansijama i građanima. To rade nezavisni mediji i civilni sektor”, rekao je Rudović.
Jedan od učesnika velikog studentskog protesta 17. novembra Nikola Nikolić rekao je da vjeruje da će se studentsko-radnički protest ipak desiti u skorije vrijeme.
Premijer ministrima nije dao po 4.300 eura
Lukšić kazao je da ministrima nijesu isplaćivani bonusi od momenta kada je donijeta odluka o njihovom ukidanju krajem septembra, a koji su bili uvedeni kao antikoruptivna mjera.
Komentarišući pitanje Koče Pavlovića (PzP) da li je i na osnovu čega ministrima isplaćeno po 4,3 hiljade eura na osnovu tromjesečnog paušala, Lukšić je novinarima rekao da bonusa više nema.
Pavlović je, međutim, kazao da ima informacije da je ministrima za jun, jul i avgust, osim mjesečne zarade, isplaćeno po 4,3 hiljade eura.
Govoreći o tome da li su četiri hiljade eura previše za crnogorski standard, Lukšić je kazao da je 1000 eura visoko primanje u današnjim okolnostima, ako znamo da je prosječna plata oko 500 eura: “Sa druge strane, očigledno u svim zemljama treba da postoji, i kod nas, odgovarajuće primanje za odgovornost koju nosite, jer bez toga nije moguće raditi”.
On je istakao da “ono što je bila ideja uvođenja bonusa”, je da se primanja uvećaju, a da se ukinu sva druga, kako bi se sproveo vid antikorupcijske politike, koja je prisutna u mnogim zemljama: “Željeli smo da to bude prisutno i kod nas.
U trenutku kad se taj problem izoštrio, na način da je podrivao socijalnu stabilnost, nijesam imao nikakve sumnje o tome da takvu odluku treba donijeti i ukinuti bonuse. Suština je da su sva primanja obračunata i isplaćena u periodu važenja odluke, nakon ukidanja odluke o isplati bonusa, nekih više nema”.
Galerija
Bonus video:
