Crna Gora mora odmah da počne da gradi društvo bez korupcije u kome će pravosuđe biti nezavisno i imati rezultate, bez obzira na odluku Evropskog savjeta o datumu pristupnih pregovora.
To je u razgovoru za “Vijesti” preporučio predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje sprovođenja Nacionalnog programa suzbijanja korupcije Željko Jovanović, ocjenjujući da se u vezi s tim pitanjem Crna Gora ne razlikuje puno od Hrvatske.
“Mislim da bi za Crnu Goru bilo zaista najjednostavnije da od početka prenese kompletan model borbe protiv korupcije koji je Hrvatska sprovela od trenutka kada je EU rekla da nećemo završiti pregovore o članstvu i nećemo zatvoriti poglavlja 23 i 24 koja se tiču osnovnih ljudskih prava i pravosuđa, ukoliko ne dokažemo da smo spremni da se borimo protiv korupcije.
To u praksi znači da treba donijeti adekvatan zakonodavni okvir, uspostaviti institucionalnu strukturu, riješiti pitanja zakona o finansiranju političkih partija, pravu na pristup informacijama, sprečavanju sukoba interesa, javnim nabavkama, krivičnom postupku i Krivičnom zakoniku”, rekao je Jovanović.
Upravo ti zakoni, istakao je on, spriječili su zadržavanje imovine koja je stečena bilo kojim koruptivnim djelovanjem. Jovanović podsjeća da je u slučaju Hrvatske uspostavljanje takve zakonske regulative bio prvi zahtjev bez kojeg se dalje u pregovorima nije moglo.
“Međutim, za EU to nije dovoljno, pa jasno traži rezultate zakonskog i institucionalnog okvira. Oni žele da vide da se progone oni koji su počinili koruptivno djelo, da se sprovode istrage, koje rezultiraju podizanjem optužnica, nakon čega se očekuju pravični sudski procesi i pravosnažne presude.
Poslije toga slijedi oduzimanje sve imovine koja je stečena nelegalnim radnjama, odnosno imetak koji se ne može dokazati određenim javnim prihodima funkcionera”, opominje Jovanović.
EK bila jasna oko zahtjeva
Za Hrvatsku je, rekao je on, bio dovoljan signal Brisela da se na adekvatan način mora sprovoditi Zakon o konfliktu interesa.
“EK je jasno kazala da je taj zakon izuzetno važan i da je jedan od ključnih čija je primjena neophodna da Hrvatska završi pregovore, što smo i učinili. Veoma bitna komponenta su i izvještaji o imovini i prihodima, u kojima se mora tačno vidjeti šta je funkcioner stekao za vrijeme svog mandata.
Ukoliko postoji bilo kakav nesklad između imovine i zvaničnih primanja funkcionera, to otvara sumnju da je počinjeno neko koruptivno djelo ili neki drugi oblik sukoba interesa, nakon čega to postaje posao pravosuđa.
Ono je to koje mora potvrditi sumnju i naći dokaze, a slučaj se mora završiti pravosnažnom presudom. Tako se u Hrvatskoj dokazalo da nema nedodirljivih, pa su na sudu završili visoki državni zvaničnici”, zaključio je Jovanović.
Uz izgradnju pravosudne vertikale u kojoj su policija, tužilaštvo i sudstvo, Jovanović smatra da je vrlo bitno da se gradi društvena moralna vertikala koja će omogućiti da se korupcija spriječi, a ne da se liječi.
“To je poput karcinoma koji je pojeo društvo i tako smanjio povjerenje građana u institucije vlasti u Crnoj Gori”, rekao je Jovanović.
Prijetnje novinarima dokaz nedemokratije
Za adekvatno opominjanje institucija da ne rade dobro posao ili da nijesu na pravom tragu, neophodna je hrabra medijska scena koja je osnov svakog demokratskog društva, istakao je Jovanović.
Komentarišući napade na novinare u Crnoj Gori, ali i na neadekvatnu primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, Jovanović kaže da se to događalo i u Hrvatskoj.
“I ovdje su brojni novinari, zbog toga što su otvoreno govorili o nelegalnostima u finansiranju političkih partija i njihovih funkcionera, dobili po glavi, završili bez posla ili im se prijetilo otkazom.
U borbi protiv svakog oblika političke ili druge korupcije, javnost je najbolji metod rada bilo koje partije ili kompanije.
To znači da se mora adekvatno sprovoditi Zakon o slobodnom pristupu informacijama, dok su novinari ti koji treba slobodno da izraze svoje mišljenje uz određene dokaze ukoliko posumnjaju da pojedini zvaničnici rade nelegalno”, poručio je Jovanović.
Bonus video:
