U najnovijem izvještaju o napretku EK je upozorila da se provjera tačnosti podataka o imovini i prihodima funkcionera još ne sprovodi na pravi način.
To ne bi stajalo u ovom značajnom dokumentu da je prihvaćeno rješenje PzP-a da se sav imetak, koji nosioci funkcija ne mogu opravdati, smatra nelegalnim.
Ova partija je predlagala i da poreske prijave funkcionera budu javne, a slično rješenje zagovarao je i MANS.
U Albaniji sve kontrolišu
U najbližem okruženju imaju “formulu” da provjere tačnost podataka imetka nosilaca javnih funkcija, pa Visoki inspektorat za prijavu imovine Albanije kontroliše porijeklo imovine za oko 4.500 funkcionera.
Njihovoj kontroli, kako je ranije kazao glavni inspektor Adriatik Lala, "posebno su podvrgnuti oni fukcioneri čiji je položaj najviše podložan korupciji”.
Prema albanskim propisima, svi zvaničnici moraju prijaviti imovinu, uključujući javne funkcionere, ali i poreske i carinske službenike. Svi oni najprije daju pisanu izjavu o imovini i prihodima, a kad to učine moraju dokazati legitimnost njenog sticanja, ali i izvora prihoda, kako za sebe tako za i članove porodica, ali i osobe koje su sa njima na neki način povezane.
Medojević: Roćen je šef građevinskog kartela
Lider PzP-a Nebojša Medojović kazao je “Vijestima” da je ta partija predlagala dvije stvari koje bi drastično olakšale otkrivanje tačnosti podataka o imovini funkcionera i sa njima povezanih pravnih i fizičkih lica, privrednih društava i drugih kompanija: “Jedno od rješenja je da poreske prijave funkcionera budu javne, ali je vladajuća većina odbila taj predlog”.
Medojević kaže da je drugi predlog bio da se u Zakon uvede institut nezakonito stečene imovine: “Dakle, oni koji su ili su bili funkcioneri, a ne mogu da objasne porijeklo svoje imovine ili uvećanja imetka za vrijeme kada su vršili funkciju i nakon nje, to treba da se smatra za nezakonito stečene prihode ili da budu oduzeti”.
Da bi pojasnio, Medojević opominje da to što Poreska uprava nikad nije iskoristila mogućnost istrage i prijave poreskog obveznika za koga postoji osnovana sumnja da njegova imovina ne odgovara poreskim prihodima, pa “nije objelodanjeno odakle (Milu) Đukanoviću imovina, te kapital da postane vlasnik Prve banke, ali i za druge poslove”.
“Javna je tajna da je ministar vanjskih poslova Milan Roćen vlasnik preduzeća 'Bemaks'. To znaju svi u Crnoj Gori - poslovi za 'Bemaks' sklapaju se u podgoričkom kafiću 'Grand', čiji su vlasnici saradnici Roćenovog kartela, a tu su i bivši funkcioneri Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Naravno, kada posmatrate imovinu ministra Roćena, ne možete da otkrijete spektakularno uvećanje imovine, ali postoji obilje izvora koji ukazuju na to da je on šef moćnog građevinskog kartela”, kaže Medojević.
Roćen je prije dva dana pozvao Medojevića da se odrekne imuniteta i da te svoje tvrdnje dokaže na sudu.
I direktor Monitoring programa MANS-a Vuk Maraš smatra da je Roćen najbolji primjer neažurnosti Komisije koja se trudi da zaštiti funkcionere: “Ministar vanjskih poslova je vratio 100.000 eura kredita za dvije godine, a zvanično nije imao novca za to, dok Komisiju ne zanima odakle njemu pare da vrati zaduženje.
Ni odluke Upravnog suda, koje su donijete u korist MANS-a, odnosno i javnosti Crne Gore ne pomažu da se sazna kako je njihov ministar potrošio 100.000 eura za dvije godine, odnosno kako ih je nabavio da ih vrati, ocijenio je Maraš.
On je dodao da je umrežavanjem institucija i upoređivanjem njihovih podataka lako doći do informacije o tačnosti podataka prijavljenih u imovinskim kartonima funkcionera.
Leković ne može da kontroliše kolege
Maraš napominje da se EK nije pretjerano bavila sprečavanjem konflikta interesa jer je novi zakon tek usvojen.
“Komisija je dobila dodatne mehanizme kojima bi trebalo da unaprijedi borbu protiv konflikta interesa i da konačno počne da se bavi suzbijanjem ove pojave.
Nažalost, sastav komisije nije promijenjen, pa je na njenom čelu i dalje Slobodan Leković, dok su članovi pripadnici političkih partija, odnosno njihovi bivši funkcioneri, zbog čega se ne može očekivati napredak.
To je jasno već godinama s obzirom na to da se nikakav pomak u prevenciji konflikta interesa do sada nije desio. Komisija je do sada uspostavila bazu podataka o imovini funkcionera, što nije ni provjeravano, osim po prijavama civilnog sektora, smatra Maraš.
Provjeravali samo sitne ribe
Iz MANS-a tvrde da “ako je Komisija željela da se bavi svojim poslom, i ranije je mogla da ispituje tačnost podataka u izvještajima javnih funkcionera”.
Maraš kaže da je jedini razlog to što “Komisija jednostavno nije željela to da radi”.
“Takođe mislimo da bi komisija trebalo da počne ispitivanje tačnosti podataka funkcionera na najvišim nivoima, odnosno sa ministrima i poslanicima, a ne niže rangiranim nosiocima funkcija.
Da li će to Komisija učiniti ili ne, veliko je pitanje, s obzirom na ovo što su do sada radili. Smatram da neće biti političke volje da se te stvari na adekvatan način riješe, kaže Maraš.
Bonus video:
