Rješenje prema kojem se nastavni predmet zove crnogorski - srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost, nije primjenljivo u praksi, ocijenila je profesorica Filozofskog fakulteta u Nikšiću Tatjana Bečanović.
Ona je objasnila da to rješenje nije primjenljivo, jer zahtijeva isuviše komplikovanu proceduru koja treba da zadovolji sva četiri jezika. “Prvi put čujem za tako nešto da se uopšte predlaže nadrealističko rješenje, ali sam sigurna da Ministarstvo prosvjete zna kako to primjenjivati u praksi”, kazala je Bečanović agenciji MINA.
Prema njenim riječima, teško je zamisliti kako će nastava za taj predmet biti izvođena i šta će se izučavati. Bečanović je, kako je rekla, do kraja zbunjena, iako je to njena struka i oblast koju, "zahvaljujući stručnjacima, više uopšte ne prepoznaje".
Bečanović je, kako je rekla, do kraja zbunjena, iako je to njena struka i oblast koju, "zahvaljujući stručnjacima, više uopšte ne prepoznaje"
Ona je dodala da je, slušajući izjave političara, shvatila da je takvo rješenje demokratsko, zbog čega smatra da bi bilo šteta da se ono ograniči samo na predmet koji se ranije zvao maternji.
“Trebalo bi taj demokratski princip primijeniti i na ostale predmete - istoriju, fiziku... To bi onda bilo ispunjavanje demokratskog načela do kraja”, tvrdi Bečanović. Ona je poželjela i mnogo sreće u radu stručnjacima iz sva četiri jezika koji će, kako je najavio premijer, činiti ekspertsku komisiju za usvojanje trajnog nastavnog plana.
Prema njenom mišljenju, oni će pred sobom imati ozbiljan i nadrealistični posao. Premijer Igor Lukšić i opozicioni lideri su u četvrtak dogovorili da se nastavni predmet u školama zove crnogorski - srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost.
Poslije ovog dogovora Skupština je usvojila izborni zakon što je bio jedan od uslova za dobijanje datuma početka pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.
Bonus video:
