Moćne kriminalne grupe djeluju u Crnoj Gori i iz nje, a njihove aktivnostu uključuju trafiking droge, krijumčarenje cigareta i migranata, pranje novca, kao i zločine protiv imovine i pojedinaca, što dovodi do čestih ubistava povezanih sa bandama.
To se navodi u Izvještaju o Crnoj Gori koji su juče predstavili visoka predstavnica Evropske komisije (EK) Federika Mogerini i komesar za proširenje i susjedsku politiku Johanes Han.
“Borba protiv organizovanog kriminala ostaje krucijalna kako bi se spriječila infiltracija kriminala u politički i ekonomski sistem”, navodi se u Izvještaju i istriče da treba osigurati da nema političkog miješanja u operativne aktivnosti tijela koja sprovode zakon i vode te slučajeve. “Više tehničkih nedostatka, zakonske i operativne prirode, još uvijek sprečavaju Crnu Goru da postigne ubjedljivije rezultate u ovoj oblasti”.
U Izvještaju se navodi i da je Crna Gora postigla određeni nivo spremnosti kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala, kao i da je postignut određeni napredak u jačanju regulatornog i zakonodavnog okvira, koji je “uglavnom na mjestu”. “Ipak, bilans rezultata u borbi protiv nekih vidova organizovanog kriminala, na primjer, pranja novca i trafinkinga ljudi ostaje ograničen”, piše u Izvještaju i navodi da u narednom periodu Crna Gora posebno treba da pojača napore u uspostavljanju rezultata u istragama, krivičnom gonjenju i konačnim presudama, sa posebnim fokusom na pranje novca i trgovinu ljudima.
“Treba ukloniti zakonske i regulatorne prepreke u istragama, promovišući proaktivne istrage, kao i više strateški pristup finasijskim istragama. Potrebno je iznijeti dubinsku reformu kako bi se podigao nivo profesionalizma policije, uključujući i obezbjeđivanje centralizovane transparentne i regrutacije bazirane na zaslugama”, navodi se u Izvještaju EK.
EK konstatuje da je u Crnoj Gori aktivno 3.940 policajaca, odnosno njih 633 na 100.000 stanovnika, dok je prosjek u EU 211 policajaca na 100.000 stanovnika. “Policija treba da više djeluje na sopstvenu inicijativu, a tužioci treba da “delegiraju” više akcija policiji”, navodi se u Izvještaju i ističe da je potreban proaktivniji stav u borbi protiv korupcije, te da se mora se obratiti pažnja na izazove povezane sa nezavisnošću i određivanjem prioriteta Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK).
“Dalje poboljšanje bilansa rezultata uspješnih istraga i presuda moguće je samo u okruženju gdje su nezavisne institucije zaštićene od nepotrebnog uticaja i podstaknute da u potpunosti iskoriste svoja ovlašćenja i mogućnosti”, navodi se.
Crna Gora, kako se ističe, treba da nastavi sa popravljanjem operativnih kapaciteta institucija i njihove saradnje, pojača napore kako bi se ojačala upotreba finansijskih istraga i uspostavi bilans rezultata u oduzimanju i konfiskaciji imovine stečene kriminalom. “Potrebno je značajno popraviti bilans rezultata u oblastima represije i prevencije korupcije, uključujući i nametanje efektivnih kazni”, poručili su iz EK.
Inicijalni bilans rezultata u istragama, gonjenju i konačnim presudama u slučajevima korupcije na visokom novu je uspostavljen, ali iz EK navode da ga treba još konsolidovati. Postignut je i određeni napredak u bilansu rezultata kada je u pitanju prevencija korupcije.
“Ipak, praksa određivanja sankcija koje su ispod minimuma, koje propisuju zakoni, nema efekat odvraćanja”, poručuje se.
EK je u Izvještaju pohvalila Crnu Goru da je osnažila makroekonomsku i fiskalnu stabilnost i upozorila da je potrebno još napora u suočavanju sa izazovima poput javnog duga. Navodi se da crnogorska ekonomija neprekidno raste još od 2013. godine uprkos niskoj ili umjerenoj inflaciji. “Finansijski sektor je popravio sposobnost plaćanja i likvidnost”, navode iz EK i ističu da treba smanjiti trgovinski deficit. U Izvještaju se ističe da je politička scena ostala polarizovana i obilježena manjkom političkog dijaloga. Ističe se da je generalna situacija obilježena niskim nivoom povjerenja u izbore i predlaže se sveobuhvatna promjena izbornih zakona.
Marković: U Uniju ćemo i prije 2025. iako Brisel misli drugačije
Crna Gora će do kraja godine otvoriti i preostala tri od ukupno 33 pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom, a u naredne četiri godine će završiti pregovarački proces, da bi do 2025. postala punopravna članica EU, poručio je premijer Duško Marković.
“Uvjeren sam da će Crna Gora za tri do četiri godine okončati pregovarački proces, početi formalizaciju svog učlanjenja u EU i taj proces završiti do 2025. godine, bez obzira šta ko mislio u EU i bez obzira na koji način nas upozoravali na potencijale, administrativne i svake druge koje imamo“, kazao je Marković, otvarajući sinoć biznis forum “Evropske integracije zapadnog Balkana, uticaj na ekonomiju i razvoj biznisa”.
Solana se mora hitno zaštititi, najgore sa otpadom i vodama
Nedostatak kadrova, loša primjena propisa i nedovoljna ulaganja, osnovni su problemi Crne Gore u oblasti životne sredine, dok je najgora situacija u oblasti otpada i voda, ocijenjeno je u Izvještaju. “Crna Gora treba posebno da ubrza sprovođenje Nacionalne strategije za transpoziciju, primjenu i sprovođenje pravnih tekovina EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena, posebno u sektoru otpada i vode, preduzme mjere za očuvanje i poboljšanje ekološke vrijednosti zaštićenih područja i potencijalnih lokacija Natura 2000, kao što su Ulcinjska solana, Skadarsko jezero i rječni tokovi i započne primjenu Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama”, piše u Izvještaju.
Navodi se da se saradnja sa civilnim društvom poboljšala, ali da su potrebni dodatni napori kako bi se postiglo efikasno učešće javnosti u donošenju odluka. Iz EK su izrazili zabrinutost i zbog toga što je Agencija za zaštitu životne sredine integrisana u Ministarstvo održivog razvoja i turizma, navodeći da se mora osigurati da ona funkcioniše nezavisno.
“Potrebne su rezolucija i hitna akcija kako bi se zaštitila Ulcinjska solana, uključujući i punu zaštitu ptica. Potencijalne investicije u hidroenergetske i turističke tokove moraju ispunjavati zahtjeve zaštite prirode”, navodi se.
Zabrinuti zbog miješanja u rad Savjeta RTCG
Evropska komisija je u Izvještaju preporučila da se ulože veći napori kako bi se istražili napadi na novinare, kao i da se ojača finansijska i urednička nezavisnost Javnog servisa i Agencije za elektronske medije. EK je tražila jačanje kapaciteta samoregulacionih tijela.
U Izvještaju se konstatuje da je Crna Gora ostvarila određeni nivo spremnosti u oblasti slobode govora, ali da nije bilo napretka. Navodi se i da nije bilo pomaka ni u istragama starih slučajeva nasilja nad novinarima.
“Nedavno političko miješanje u rad Savjeta nacionalnog javnog emitera i Agencije za elektronske medije povod su za ozbiljnu zabrinutost”, ocjenjuje se u Izvještaju. Dodaje se da medijska scena i dalje ostaje polarizovana, kao i da još uvijek postoje izazovi u razumijevanju uloge slobode medija. Kao u prethodnom izvještaju, Brisel navodi da ostaje veliki broj slučajeva klevete, uglavnom usljed slabih mehanizama samoregulacije.
Bonus video:
