Nastava u školama u Crnoj Gori obavljaće se na jeziku razumljivom svima, pri čemu će svi đaci biti obavezni da izučavaju predmet crnogorski jezik i književnost.
U okviru ovog predmeta biće određen odgovarajući obavezni fond časova na kojima će se izučavati srpski jezik, odnosno razlike između jotovanog crnogorskog i srpskog jezika, jer su nejotovani crnogorski i srpski praktično isti jezici. Takođe će biti određen i odgovarajući fond neobaveznih časova bosanskog, albanskog i hrvatskog jezika.
Na kraju školske godine svi đaci dobiće ocjene iz predmeta crnogorski jezik i književnost, dok će oni koji to budu željeli biti ocijenjeni iz srpskog, odnosno bosanskog, albanskog i hrvatskog jezika.
Na kraju školske godine svi đaci dobiće ocjene iz predmeta crnogorski jezik i književnost, dok će oni koji to budu željeli biti ocijenjeni iz srpskog, odnosno bosanskog, albanskog i hrvatskog jezika.
Međutim, u Vladi tvrde da đaci koji ne žele ne moraju da pohađaju nastavu iz srpskog jezika.
U nezvaničnim razgovorima, u Vladi stavku iz sporazuma Lukšića i opozicionih prvaka da je srpski jezik obavezan, tumače navodima da je srpski jezik time samo odvojen od bosanskog, hrvatskog ili albanskog koji nijesu obavezni i mogu se izučavati fakultativno.
Na osnovu, između ostalog, ovog dogovora o jeziku Skupština Crne Gore bi iz sedmog pokušaja trebalo da usvoji izborni zakon, što je prvi od sedam uslova Brisela da Crna Gora na jesen dobije datum pregovora sa EU.
Vlada je na ovaj način učinila određen ustupak opozicionim partijama, jer je Zakonom o opštem obrazovanju i vaspitanju bilo predviđeno da se u školama u Crnoj Gori nastava od ove školske godine obavlja isključivo na crnogorskom jeziku i da se izučava samo predmet crnogorski jezik i književnost.
Kao uslov za neophodnu dvotrećinsku podršku u Skupštini za izborni zakon, opozicione partije ranije su tražile izjednačavanje srpskog sa crnogorskim jezikom u obrazovnom sistemu, zbog čega se može tumačiti da su i one napravile jedan korak unazad u odnosu na prvobitni zahtjev.
Što piše u sporazumu
U dokumentu postavljenom na sajtu Vlade, naslovljenom kao “Politički dogovor o pojedinim pitanjima koja se tiču evropskih integracija Crne Gore” piše da su se sagovornici saglasili da Vlada inicira izmjene člana 11 Zakona o opštem obrazovanju i vaspitanju u sadržaju koji glasi:
“Nastava se u ustanovi izvodi na crnogorskom jeziku. Imajući u vidu istu lingvističku osnovu, nastava se u ustanovi izvodi i na srpskom jeziku kao jeziku u službenoj upotrebi. Poštujući prava manjinskih naroda nastava u ustanovi izvodi se i na bosanskom, albanskom i hrvatskom kao jezicima u službenoj upotrebi.”.
Dodaje se da će Ministarstvo prosvjete urediti bližim propisom jedinstveni nastavni proces.
To ministarstvo će, kako se navodi, u okviru jedinstvenog nastavnog procesa nastavnim planom i programom predvidjeti izvođenje nastave na “srpskom jeziku ijekavskog izgovora, kao i nastavu iz obaveznog predmeta srpskog jezika pored crnogorskog”.
Ministarstvo prosvjete će, kako piše, u okviru jedinstvenog nastavnog procesa predvidjeti i izvođenje nastave na bosanskom, albanskom i hrvatskom, kao i nastavu iz njihovih maternjih jezika, pored crnogorskog.
Pitanje državljanstva novi problem?
Opozicija je podršku izbornom zakonu uslovljavala i pitanjem državljanstva za one građane koji su upisni u birački spisak, a koji nemaju crnogorsko državljanstvo.
Na osnovu teksta jučerašnjeg sporazuma nije jasno kako će se to pitanje riješiti osim što će se ići na rješenje da se izmijeni član 41 Zakona o državljanstvu “u cilju stvaranja uslova za brže regulisanje” državljanstva građana koji su u biračkom spisku, a koji nemaju crnogorsko državljanstvo, “polazeći od predloga opozicionih partija”.
PzP je ranije tražio da svi birači koji su glasali na referendumu ostanu u biračkom spisku i po automatizmu dobiju crnogorsko državljanstvo, dok je SNP zahtijevao da se rok do kada građani upisni u birački spisak mogu steći crnogorsko državljanstvo produži do 2016.
Za vladajuću koaliciju posebno je bio problematičan zahtjev SNP da građani upisni u birački spisak steknu crnogorsko državljanstvo bez otpusta iz srpskog jer, kako su tumačili, takvo rješenje u kombinaciji sa drugim odredbama predstavlja uvođenje dvojnog državljanstva na mala vrata.
Izborni zakon početkom septembra
Premijer Lukšić je ocijenio da je sporazumom sa opozicionim prvacima napravljan “krupan korak” ka tome da Evropska komisija predloži otvaranje pregovora Crne Gore sa EU.
On je izrazio uvjerenje da takav sporazum, s jedne strane, odražava ustavne elemente i potrebu poštovanja Ustava, a sa druge strane, okolnost da srpskim jezikom govori najveći broj građana.
“Ono što je ideja jeste da svi u školskom procesu, dakle sva djeca, uče crnogorski jezik i književnost zato što je to službeni jezik i zato što na kraju školovanja treba da imaju ocjene iz crnogorskog jezika, a da se omogući takođe i nastava na srpskom jeziku, odnosno da se omogući nastava i na jezicima manjinskih naroda i time dobijanje ocjene i iz tih predmeta”, rekao je Lukšić.
On je izrazio uvjerenje da takav sporazum, s jedne strane, odražava ustavne elemente i potrebu poštovanja Ustava, a sa druge strane, okolnost da srpskim jezikom govori najveći broj građana.
On je kazao da narednih dana očekuje da se u okviru kolegijuma predsjednika Skupštine pokrene nastavak razgovora oko pitanja vezanih za sam izborni zakon i državljanstvo, dok je obećao da će Vlada vrlo brzo inicirati prema parlamentu izmjene i dopune zakona o obrazovanju.
Premijer je izrazio uvjerenje da će stranački organi opozicionih partija sporazum potvrditi i da će izborni zakon biti usvojen početkom septembra.
Mandić: Nijesam vjerovao da ovo možemo dobiti
Dogovorena rješenja o pitanjima srpskog jezika u nastavi i lakšeg sticanja crnogorskog državljanstva predstavljaju maksimum onoga što je Vlada mogla u ovom trenutku da prihvati od zahtjeva opozicije, saopštli su predstavnici opozicije nakon sastanka sa Lukšićem.
Lider Nove Andrija Mandić kazao je novinarima da je razgovor oko izmjena zakona o obrazovanju i o državljanstvu i podzakonskih akata “bio veoma težak, ali smo došli do određenih rješenja, sa kojima čemo poći na stranačke organe gdje ćemo predočiti šta je taj maksimum od naših zahtjeva koje je spremna da prihvati Vlada”.
Mandić je poručio da “SDP kontroliše samo deset odsto parlamenta, koliko i Nova”.
“U demokratijama odluke se donose većinom. Dužan sam da podsjetim da, kada je važio Ustav iz 1992. godine, da je bilo zapisano ustavno rješenje da je u Crnoj Gori u službenoj upotrebi srpski jezik ijekavskog narječja. I sjećate se, dok je taj ustav bio važeći, DPS i SDP su donijeli odluku i promijenili Zakon o opštem obrazovanju i uveli kategoriju maternji jezik. Zato što to nije bilo u saglasnosti sa Ustavom protestovali su mnogi, a 28 profesora iz Nikšića je ostalo bez posla. Danas sam sličan zahtjev ispostavio Lukšiću da po sličnoj metodologiji, kada se na popisu registruje da najveći broj ljudi govori srpskim jezikom i ako on postoji u Ustavu, zar nije prirodno da se i danas uvede kategorija maternjeg, pa da svaki đak upiše koji je njegov predmet”, rekao je Mandić.
On je ocijenio da je nakon razgovora sa Lukšićem napravljen veliki iskorak.
“Nijesam vjerovao da ćemo dobiti ovo što smo dobili od Vlade. Realan sam. Jedno su želje, drugo mogućnosti, a treće kolika je snaga da kontrolišete akcije u parlamentu. Očigledno Krivokapić nije svjestan koje akcije on kontroliše pa daje takve izjave”, zaključio je Mandić.
Radulović: SDP ne sluša premijera
Branko Radulović je ocijenio da su razgovori sa premijerom pokazali da je “kompromis u Crnoj Gori moguć i da Vlada ne radi u punom kapacitetu kada je u pitanju koalicija”.
“Očito je da premijer ima više ingerencija tamo gdje su ministri iz DPS-a, a da nema snagu tamo gdje je SDP”, kazao je Radulović.
Lider SNP-a Srđan Milić nije davao izjave medijima već je službenim kolima prošao pored novinara koji su čekali ispred vile “Gorica”.
Lider SNP-a Srđan Milić nije davao izjave medijima već je službenim kolima prošao pored novinara koji su čekali ispred vile “Gorica”.
“Vrlo brzo ćemo imati sjednicu Glavnog odbora stranke, na kojoj ćemo raspravljati o svim ovim važnim temama, nakon čega ćemo dati šire saopštenje”, kazao je “Vijestima” šef medijskog centra SNP-a Dragan Koprivica.
Albanci i BS ljuti što nijesu pozvani
Predstavnici Kluba poslanika albanskih stranaka očekivali su da budu pozvani na razgovor premijera Igora Lukšića sa predstavnicima opozicije, kazao je šef tog kluba Vaselj Siništaj.
“Nije korektno ako se ne razgovara sa svim ljudima iz opozicije, osim ako ne očekuju da dvotrećinsku podršku za usvajanje izbornog zakona da neka od većih opozicionih stranaka SNP, Nova i PzP”, rekao je Siništaj.
On je kazao i da u toj partiji samo traže da se “uvaži realnost Crne Gore kroz poštovanje Ustava”. Siništaj je rekao da izborni zakon može biti usvojen i bez glasova albanskih poslanika, ali da ne bi bilo korektno da Crna Gora taj akt dobije protivno volji manjina.
Lukšić bi trebalo da razgovara i sa predstavnicima manjinskih političkih partija u vezi sa postizanjem kompromisa o usvajanju izbornog zakona, ocijenio je šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke (BS) Suljo Mustafić.
Pozdravljajući razgovore Lukšića sa predstavnicima opozicije, on je kazao da bi premijer narednih dana trebalo da sasluša i predstavnike manjinskih političkih partja.
Mustafić smatra da dvotrećinska ili neka ubjedljivija većina koja bi izglasala izborni zakon treba da sadrži glasove i manjinskih partija, prvenstveno jer je izborni zakon u značajnom dijelu vezan za njihove interese.
Ne pristaje na ucjene
Krivokapić tvrdio da ne pristaje na ucjene, pa onda SDP pozdravio dogovor Iako je Krivokapić samo nekoliko sati prije dogovora Lukšića sa opozicijom nazvao ucjenom zahtjev opozicije da se u obrazovni sistem uvede srpski jezik, SDP je pozdravio dogovor, jer je “dobro ako je shodno Ustavu opozicija konačno prihvatila crnogorski jezik kao jedini jezik obavezan za svu djecu građanske Crne Gore”.
“Nažalost imajuću iskustvo iz nekoliko godina pregovora oko izbornog zakonodavstva kada je SNP glasao i protiv onoga što su potpisali i što je poslato Venecijanskoj komisiji, kao i da su do 31. jula tvrdili da pitanja jezika nijesu uslov za usaglašavanje izbornog zakonodavstva sa Ustavom - pitanje je koliko im se može vjerovati na riječ. Zato će SDP sačekati da stranački organi opozicionih partija donesu odluke po ovom pitanju”, kazao je Mirko Stanić (SDP).
Lider SDP-a je rekao da pitanje jezika nema veze sa izbornim zakonodavstvom i da je to politička ucjena kojoj se mora stati na kraj.
Krivokapić je za Skala radio o najavljenom sastanku sa opozicijom Krivokapić je rekao da je najavio želju da se sredinom avgusta ponovo sastanu, ali su se u međuvremenu desile dalje inicijative od strane opozicije koje nemaju veze sa izbornim zakonodavstvom i koje su udar na građansku Crnu Goru.
“Crnogorski jezik koji je najviše sporan, izraz je građanske Crne Gore, ne ni jedne nacije posebno".
Ta pitanja prešla su u neki drugi krug izvršne vlasti, pa ću sa kolegama i potpredsjednikom Šturanovićem sačekati da ne bismo uticali na taj dio razgovora. To nema nikakve veze sa izbornim zakonodavstvom.
“Crnogorski jezik koji je najviše sporan, izraz je građanske Crne Gore, ne ni jedne nacije posebno".
Upitan kako komentariše napad opozicije da je glavni krivac za moguće prolongiranje roka predviđenog za dobijanje datuma za pregovore, Krivokapić je odgovorio da su ti napadi pokušaj rušenja građanske Crne Gore.
Susret premijera sa liderima opozicije ocijenio je kao korasnu i dobru priliku da se o pitanjima koja su sporna razgovara. On je bio kategoričan da priča o jeziku neće biti tema zasijedanja naredne sjednice parlamenta.
“Ova priča ne treba da bude dio izbornog zakonodavstva, a da li će biti tema neke naredne sjednice, zavisiće od mogućih dogovora koji bi možda nekome u opoziciji trebali kao smokvin list”, rekao je Krivokapić.
Galerija
Bonus video:
