Premijer Igor Lukšić za ponedjeljak je zakazao razgovore sa čelnicima opozicije Andrijom Mandićem (Nova), Nebojšom Medojevićem (PzP) i Srđanom Milićem (SNP), kako bi sa njima pokušao da se dogovori o usvajanju izbornog zakona.
Lukšić, koji nosi najveću odgovornost za to da li će Crna Gora od Evropske unije dobiti datum početka pregovora o članstvu, nastojaće da nađe kompromis, ali je još nejasno da li za to ima podršku cijelog vrha svoje partije.
Šef države Filip Vujanović načelno je podržao uslov opozicije da se srpski jezik izjednači sa crnogorskim u obrazovnom sistemu. Bez čega tri opozicione partije neće da glasaju za izborni zakon, koji je prvi uslov EU za početak pregovora.
Lukšić je u početku to oštro odbacivao, ali je u utorak, nakon sastanka sa šefom njemačke diplomatije Gvidom Vesterveleom, nagovijestio promjenu kursa govoreći da nikada nije ignorisao činjenicu da većina u Crnoj Gori govori srpskim jezikom.
Predsjedništvo DPS-a ponudilo je krajem jula SNP-u varijantu za izmjenu Zakona o opštem obrazovanju, po kojoj bi bio pomenut srpski jezik, ali bi prvi stav bio da se “nastava izvodi na crnogorskom”
S druge strane, šef parlamenta i SDP-a Ranko Krivokapić bio je kategoričan da izjednačavanje srpskog jezika sa crnogorskim ne dolazi u obzir, poručujući da neće dozvoliti gaženje Ustava i državne nezavisnosti.
S obzirom na to da je Krivokapić mnogo bliži sa šefom DPS-a Milom Đukanovićem od Vujanovića, pravo pitanje je da li je on iznio i Đukanovićevo mišljenje. To je realnije, pošto su Đukanović i Vujanović u vezi sa tzv. identitetskim pitanjima u zadnjih dvije godine na suprotnim stranama.
Kako su “Vijesti” ranije pisale, Predsjedništvo DPS-a ponudilo je krajem jula SNP-u varijantu za izmjenu Zakona o opštem obrazovanju, po kojoj bi bio pomenut srpski jezik, ali bi prvi stav bio da se “nastava izvodi na crnogorskom”. Sa tom formulacijom bio je saglasan i SDP, ali to nije bilo prihvatljivo za Milićevu partiju.
Hoće li biti bojkota nastave i parlamenta?
U rukovodstvima dijela opozicionih partija razmatraju mogućnost da podrže predloge pojedinih udruženja roditelja da ne šalju djecu u škole od prvog septembra, ukoliko ne bude sigurno da će izmjenama Zakona o opštem obrazovanju srpski jezik biti izjednačen sa crnogorskim, saopšteno je “Vijestima” iz opozicije.
Sagovornik “Vijesti” iz vrha Nove srpske demokratije kazao je da bi to bio jedini mogući, ali prije svega, iznuđeni potez ako DPS i SDP ostanu čvrsti u namjeri da ne prihvate zahtjev Nove, SNP-a i PzP-a da se nastavi, ravnopravno sa crnogorskim, izvodi i na srpskom jeziku.
Lider Nove Andrija Mandić rekao je “Vijestima” prije sedam dana da građani koji govore srpskim jezikom sve češće najavljuju da neće slati djecu u škole
Isti izvor tvrdi da bi, sljedstveno podršci udruženjima roditelja koja traže bojkot, i poslanici opozicije trebalo da pristupe bojkotu rada Skupštine Crne Gore.
“Imamo pritisak sa terena, društva roditelja iz Berana i drugih gradova to traže od nas, ne tražimo mi bojkot. Ako vlast ne prihvati naše zahtjeve, mi prvi nećemo slati djecu u škole”, kazao je jedan od članova rukovodstva Nove srpske demokratije.
Lider Nove Andrija Mandić rekao je “Vijestima” prije sedam dana da građani koji govore srpskim jezikom sve češće najavljuju da neće slati djecu u škole:
“Kao roditelj mogu nešto slično da izjavim, ali nama nije prioritet niti cilj bojkot, već nam je namjera da nađemo rješenje. Nije nam cilj da bojkotujemo školu niti da dijelimo odjeljenja, već da imamo rješenje. Ono nam je na dohvat ruke ako ima volje kod vlasti”.
Prema nezvaničnim informacijama, i u SNP-u razmišljaju o bojkotu. U Pokretu za promjene su podržali zahtjeve druge dvije opozicione partije u vezi sa statusom crnogorskog jezika, mada iz te partije ima i glasova koji kažu da treba da glasaju za izborni zakon ako DPS i SDP prihvate izmjene Zakona o državljanstvu koje bi omogućile lakše sticanje crnogorskog državljanstva svim građanima koji ga nemaju, a koji su glasali na referendumu prije pet godina.
Tajni skup u manastiru Morača
Strategija opozicije u slučaju da ne naiđu na spremnost vlasti da im izađe u susret, što se teško može očekivati u mjeri da srpski i crnogorski jezik budu potpuno izjednačeni, tema je brojnih neformalnih konsultacija koje se odvijaju u opozicionim krugovima, zajedno sa sveštenstvom Srpske pravoslavne crkve.
Nepotvrđene informacije govore da je jedan od takvih sastanaka održan u utorak veče u konaku manastira Morača, nakon liturgije. Osim pojedinih čelnika SNP-a i Nove, tu su navodno bili mitropolit SPC Amfilohije i ambasador Srbije u Podgorici Zoran Lutovac.
Mitropolit Amfilohije je početkom godine organizovao još jedan tajni skup sa predstavnicima dijela opozicije
Lutovac nije htio da odgovori na pitanje u vezi sa sastankom, dok je većina ostalih učesnika tvrdila da nema pojma o sastanku. Vladimir Božović iz Matice srpske-Društva prijatelja u Crnoj Gori kazao je da ne zna o čemu se radi, napominjući da je bio na liturgiji u manastiru Morača.
“Bio sam u manastiru, ali na sastanku nijesam bio... Znam samo da postoje određeni razgovori”, rekao je Božović “Vijestima”.
Mitropolit Amfilohije je početkom godine organizovao još jedan tajni skup sa predstavnicima dijela opozicije na kojem se raspravljalo o pitanjima Srba u Crnoj Gori.
Uoči popisa stanovništva, sastanak je početkom feburara organizovan u manastiru Ždrebaonik kod Danilovgrada, gdje je dogovorano da prosrpske partije nastoje da radom na terenu učine sve što mogu da broj Srba u Crnoj Gori ne padne ispod 32 odsto.
Za razliku od skupa u manastioru Morača, u Ždrebaoniku su učestvovali i predstavnici Narodne stranke Dragan Šoć i Slaviša Guberinić, kao i predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović.
Opširnije u štampnom izdanju
Bonus video: