Izgledi da Skupština sjutra izglasa izborni zakon su mali, pošto SNP sada, da bi DPS-u i SDP-u obezbijedio dvotrećinsku većinu, zauzvrat traži da se u obrazovnom sistemu srpski jezik izjednači sa crnogorskim i da se promijeni Zakon o državljanstvu.
Više izvora “Vijesti” iz vlasti i opozicije potvrdilo je da članovi rukovodstava SNP-a i DPS-a iza zatvorenih vrata vode pregovore o uslovima za izglasavanje zakona bez kojeg Crna Gora ne može dobiti datum pregovora za ulazak u EU, ali gotovo niko ne vjeruje da je kompromis izvjestan.
Gotovo niko ne vjeruje da je kompromis izvjestan
Zahtjev da se prije usvajanja izbornog zakona promijeni Zakon o opštem obrazovanju i srpski jezik vrati kao nastavni predmet ravnopravan sa crnogorskim na Kolegijumu predsjednika Skupštine nikada zvanično nije pokrenuo šef kluba SNP-a Aleksandar Damjanović ili bilo koji drugi funkcioner te partije.
Taj novi uslov indirektno je prije nekoliko dana postavio bivši lider SNP-a Predrag Bulatović kada je javno zatražio izmjene Zakona o opštem obrazovanju koje bi važile za sljedeću godinu, dok bi se pitanje uvođena u Ustav srpskog kao službenog jezika, na osnovu rezulatata popisa, riješilo kasnije.
Taj stav je ponovo aktuelizovao pitanje međusobnih odnosa Bulatovića i predsjednika SNP-a Srđana Milića, zbog čega ne treba potpuno isključiti mogućnost otvorene konfrontacije u nedjelju na Glavnom odboru SNP-a ili kasnije u poslaničkom klubu prilikom rasprave o izbornom zakonu.
Potpredsjednici SNP-a Neven Gošović i Vaslije Lalošević prije tri dana sastali su se sa premijerom Igorom Lukšićem i ministrom prosvjete Slavoljubom Stjepovićem, ali taj susret nije dao rezultate. Prema jednom izvoru “Vijesti”, sastanku je prisustvovao i Milić.
DPS spremio poslednju ponudu
Nakon toga, Predsjedništvo DPS-a prekjuče je došlo do formulacije koja bi bila ugrađena u Zakon o opštem obrazovanju, a koja može da se tumači kao izlazak u suret zahtjevu SNP-a za stavljanje srpskog jezika u ravnopravana položaj sa crnogorskim, ali i kao očuvanje crnogorskog kao prvog među jednakima.
Ta formulacija je, prema informacijama “Vijesti” iz vladajuće koalicije, bila prihvatljiva i za SDP.
Gošović i Lalošević su juče kasnili više od sat vremena na glasanje u parlamentu, ali nije bilo moguće dobiti potvrdu informacije da su potpredsjednici SNP-a imali novi krug konsultacija sa DPS-om.
Gošović i Lalošević su juče kasnili više od sat vremena na glasanje u parlamentu
Šef parlamenta Ranko Krivokapić potpisao je nakon jučerašnjeg kolegijuma Predlog zakona o izboru odbornika i poslanika koji se u odnosu na verziju koju Skupština nije usvojila 31. maja razlikuje po tome što je definisano da narodi kojih ima više od 15 odsto u ukupnom stanovništvu Crne Gore nemaju pravo na afirmativnu akciju.
Time je izbjegnuta mogućnost osnivanja srpskih ili crnogorskih nacionalnih partija koje bi po povlašćenim uslovima mogle ući u parlament. To je bio jedan od glavnih uslova opozicije na kojem je insistirao Bulatovi.
Drugi, na kojem SNP i dalje insistira, je da se građanima Crne Gore koji imaju 10 godina prebivališta ne traži otpust iz srpskog državljanstva kao uslov da bi dobili crnogorsko. To je uslov koji je na Kolegijumu zvanično, u ime partije, iznio Damjanović.
U vladajućoj koaliciji tvrde da bi takvo rješenje suštinski predstavljalo uvođenje dvojnog državljanstva, što je za DPS i SDP neprihvatlhjivo.
Damjanović je najavio kolegama na Kolegijumu da će se Glavni odbor SNP-a na sjednici koja počinje samo dva sata prije sjednice Skupštine izjasniti o predlogu poslaničkog kluba te partije za amandmansko djelovanje na izborni zakon.
Sukob Milića i Bulatovića
Damjanović je i prilikom posljednjeg pokušaja usvajanja izbornog zakona 31. maja najavio amandmane na izborni zakon. Prema tadašnjim informacijama iz SNP-a, Milić i Damjanović su planirali da poslanički klub, nakon što lider SNP-a prethodno nije uspio da održi telefonsku sjednicu Glavnog odbora, podnese amandmane koji se tiču pitanja državljanstva i po cijenu da za izborni zakon ne glasa nekoliko poslanika SNP-a, bliskih Bulatovića.
Premijer Igor Lukšić je na konfereniciji za novinare odgovorio da ne vjeruje da opozicija neće da glasa za izborni zakon jer je pod snažnim uticajem Beograda
Time bi bivšeg lidera SNP-a mogao predstaviti kao radikalni element svoje partije. Međutim, ispostavilo se da je broj poslanika koji podržavaju Bulatovićeve stavove nešto veći, pa je poslanički klub SNP-a ostao uzdržan.
Uprkos tome što javnost sve više prepoznaje Bulatovića kao ključnog krivca za neusvajanje izbornog zakona, iz partija vlasti, ali i opozicije plasiraju tvrdnje da Milić fingira dijalog i da je navodno srpskom predsjedniku Borisu Tadiću obećao da neće glasti za izborni zakon, kako Crna Gora ne bi dobila datum pregovora sa EU, čime bi bilo omogućeno Srbiji da je stigne na putu evropskih integracija.
Premijer Igor Lukšić je na konfereniciji za novinare odgovorio da ne vjeruje da opozicija neće da glasa za izborni zakon jer je pod snažnim uticajem Beograda, ali i da je “nemoralno”, ako je tačno.
Krivokapić je predložio da novi rok do kojeg bi izborni zakon mogao biti usvojen bude prolongiran do kraja godine
Šanse da Crna Gora dobije datum pregovora sa EU bile bi znatno smanjene ako parlament u nedjelju ne izglasa izborni zakon. Parlament bi mogao usvojiti ovaj akt tokom avgusta i septembra, neposredno prije nego što Evropska komisija odluči da li će dati Crnoj Gori zeleno svjetlo.
Krivokapić je predložio da novi rok do kojeg bi izborni zakon mogao biti usvojen, ako se to ne desi nakon sedmog pokušaja, bude prolongiran do kraja godine.
Vujanović: Zar će neko rizikovati da uspori naš evropski put
Predsjednik Filip Vujanović rekao je juče u Plavu da je optimista i da će parlament sjutra usvojiti izborni zakon:
“Ne vjerujem da će bilo ko preuzeti na sebe rizik da uspori evropski put Crne Gore i odloži pregovarački proces. Nadam se da će se ovih dana napraviti dodatni napori, da ćemo biti svjedoci usvajanja izbornog zakona i da ćemo sa zadovoljstvom moći da kažemo da smo pokazali da je Crna Gora maksimalno privržena evropkim integracijama”.
Galerija
Bonus video:
