Crna Gora još nije spremna za uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem, a ulazak vjeroučitelja u učionice samo bi pojačao nacionalne i vjerske podjele.
To je mišljenje većine parlamentarnih partija, koje smatraju da bi uvođenje vjeronauke u škole moglo ugroziti i građanski koncept države. Da se vjerske zajednice mogu nadati ulasku u crnogorske škole pokazao je novi konkordat sa Svetom stolicom, kojim se ne isključuje mogućnost uvođenja vjeronauke.
U članu 18 Sporazuma koji su potpisali premijer Igor Lukšić i državni sekretar Vatikana kardinal Tarcisio Bertoneo, navodi se mogućnost da se posebnim ugovorom reguliše izučavanje katoličke vjere u javnim školama”imajući u vidu viševjersku strukturu države, kao i tekući proces zakonskih reformi”.
Spahić: Vjeronauka bi ugrozila građansku Crnu Goru
Ocjenjujući da bi nakon ratnih devedestih podjela djece po vjerskoj osnovi stvorila dodatne tenzije, Ervin Spahić (SDP) tvrdi da bi vjeronauka ugrozila građansku Crnu Goru. Spahić smatra da đake treba stimulisati da uče o drugim religijama, a ne samo o svojoj:
Đake treba stimulisati da uče o drugim religijama, a ne samo o svojoj
“Trebalo bi da stimulišemo različitosti i razmislimo o organizovanju časova kojima će prisustvovati sveštenici svih religija. Djeca bi na taj način u školama učila o drugim kulturama, dok o svojoj vjeri mogu učiti na dodatnoj nastavi u crkvama ili džamijama. Uostalom većina o vjeri dovoljno nauči kod kuće”.
Dopunska nastava
Koča Pavlović (PzP) smatra da je upravo etnička šarolikost Crne Gore glavni razlog zbog kojeg vrata učionica treba držati zatvorena za veroučitelje. Pavlović podsjeća da je to standarad evropskih država, ističući da bi nepoštovanjem tih standarda Crna Gora rizikovala nove podjele.
“Treba ostaviti mogućnost da se to organizuje kao dopunska nastava od strane nekih vjerskih zajednica i religijskih organizacija. To se može sprovesti u prostorima kojim one raspolažu ali nikako u školama”, smatra Pavlović, dodajući da bi umjesto vjeronauke đaci trebali da uče istoriju religije.
U regionu 53 odsto đaka ide na časove
Crna Gora je, uz Kosovo, jedina država bivše SFRJ u kojoj vjerske zajednice nijesu ušle u škole. Tako je prvi čas vjeronauke prije 10 godina u Beogradu održao patrijarh Pavle u prisustvu tadašnjeg premijera Zorana Đinđića.
Decenija iskustva pokazala je da vjersku nastavu, kao fakultativni predmet, pohađa 53 odsto učenika
Decenija iskustva pokazala je da vjersku nastavu, kao fakultativni predmet, pohađa 53 odsto učenika a da udžbenici nijesu dovoljno prilagođeni djeci. Osim sa udžebnicima vjerske zajednice i danas kubure sa manjkom vjeroučitelja, pa uz svještenike za taj posao kroz posebne kurseve obučavaju i svetovna lica.
Crna Gora da se ugleda na Srbiju
Poslanik Nove srpske demokratije (Nova) Budimir Aleksić smatra da Crna Gora treba da se ugleda na Srbiju:
“Zašto ne bi bilo vrijeme u Crnoj Gori ako se to desilo u svim ostalim zemljama bivšeg socijalističkog bloka. Jeste neobično što se to predviđa za najmalobrojniju tradicionalnu vjersku zajednicu u Crnoj Gori, ali nadam se da će nakon toga to pravo ostvarivati i pripadnici ostalih vjerskih zajednica u Crnoj Gori”.
DPS: Konkordat ne obavezuje
Dok se u Crnoj Gori uvođenje vjeronauke još nije ozbiljno razmatralo, vjerska nastava se godinama kao izborni predmet sprovodi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Odluku da uvede vjeronauku u škole Hrvatska je donijela upravo nakon potpisivanja međudržavnog ugovora sa Svetom stolicom. Ipak, Pavlović smatra da zemlje u komšiluku ne treba da budu uzor Crnoj Gori.
”Upravo podjele koje su prisutne u tim zemljama i problemi koje imaju ne govore da je to dobar pristup. Sa druge strane Crna Gora ne bi trebalo da se poredi sa državama koje su religijski homogene”.
U DPS ističu da sporazum sa Svetom stolicom ne obavezuje Vladu da uvede vjerske zajednice u škole
U DPS ističu da sporazum sa Svetom stolicom ne obavezuje Vladu da uvede vjerske zajednice u škole. Portparol Rajko Kovačević pojašnjava da je ugovorom predviđeno da katolička crkva ima pravo da osniva vjerske škole i obrazovne institucije višeg ranga za školovanje sveštenika i pastoralnih radnika.
“U ovom trenutku vjersko obrazovanje u školama nije jedan od segmenata koji se nalazi u okviru usvojenih programa obrazovanja. DPS bi se, ukoliko takvo pitanje bude aktuelno, prema njemu odredio nakon temeljne i odgovorne analize uz puno uvažavanje građanske Crne Gore”, tvrdi Kovačević.
Alternativa je religijska kultura
Na pitanje da li je uvođenje vjeronauke u suprotnosti sa evropskim integracijama, Aleksić ističe da to neće usporiti put ka EU. On ističe da mnoge zemlje u Evropi imaju vjeronauku u školama kao fakultativan ili obavezan predmet:
“Mi govorimo o ljudskim pravima, a poznato je da je ispovijedanje vjere jedno od temeljnih ljudskih prava. Ljudi imaju pravo da se obrazuju u duhu svoje vjere i Evropa kojoj težimo to omogućava. To imamo u najrazvijenijim evropskim zemljama”.
U svijetu su najbrojnije zemlje u kojima je vjeronauka zamijenjena religijskom kulturom
Vjeronauka je kao predmet prihvaćena u mnogim evropskim zemljama, poput Irske, Austrije, Njemačke, Grčke ili Poljske. Vjeronauka je fakultativni predmet, između ostalog, u Portugaliji, Italiji, Bugarskoj, Španiji, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj.
Ipak, u svijetu su najbrojnije zemlje u kojima je vjeronauka zamijenjena religijskom kulturom, poput Velike Britanije ili Danske, dok u SAD i Francuskoj ona uopšte ne postoji.
Reis Cerić moćniji od Vlade
Da ulazak vjerskih zajednica u škole može izazvati ozbiljne probleme i u sekuarnim državamam, pokazao je primjer Bosne i Hercegovine.
Odluka vlade kantona Sarajevo da ocjena iz vjeronauke ne ulazi u prosjek učenika, izazvala je gnjev Islamske vjerske zajednice. I pored pravdanja vlade da su takvu odluku donijeli zbog činjenice da su, zahvaljujući preblagim vjeroučiteljima, đaci popravljali ukupni prosjek, reis-ulema Islamske zajednice Mustafa Cerić optužio ih je da na mala vrata izbacuju vjeronauku iz škola.
On je ministrima zaprijetio i uličnim demonstracijama po uzoru na proteste Tunižana i Egipćana. Uspio je da ih odvrati od plana.
Galerija
Bonus video:
