Izvjestilac Parlamentarne Skupštine Savjeta Evrope (PSSE) Žan Šarl Gardeto kazao je da bi do detalja trebalo istražiti sumnje o navodnom pranju novca u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
On je, tokom posjete Podgorici, u cilju pripreme Izvještaja PSSE, koji se tiče ostvarivanja preuzetih obaveza Crne Gore nakon primanja u članstvo Savjeta Evrope, rekao i da ga o spornim uplatama niko nije upoznao.
“Ja za taj slučaj nijesam čuo. Niko nas od sagovornika nije obavijestio o spornim uplatama vladajućoj partiji. Ali, ako postoje bilo kakvi problemi, to bi trebalo da se istraži. Onda će istina izaći na vidjelo. Drugačije ne mogu da komentarišem slučaj, jer nemam dovoljno elemenata za to”, rekao je Gardeto.
Direktan odgovor na pitanje “Vijesti” da li je sa izvjestiocima PSSE razgovarala o navodnim finansijskim malverzacijama u DPS-u, izbjegla je šefica crnogorske Delegacija u PSSE Valentina Radulović Šćepanović.
“Izvjestioci su došli pripremljeni na razgovor sa nama, a gospodin Gardeto je imao razgovore sa predstavnicima medija, tako da je o svim pitanjima koji su od značaja za Crnu Goru vođena ozbiljna rasprava”, rekla je
Više funkcionera DPS-a demantovalo je nakon objavljivanja spiskova donatora navode da su uplaćivali novac na račun partije, što upućuje na to da je izvještaj eventualno falsifikovan, ali i na to da je DPS zapravo novac iz nepoznatih fondova na taj način pokušao da legalizuje, dok se Tužilaštvo i policija nijesu oglasili ni nakon 15 dana.
Treba uraditi još mnogo toga
U Crnoj Gori je urađeno mnogo na ispunjavanju obaveza na putu evropskih integracija, ali je ostalo mnogo više toga da se uradi u narednoj godini, poručio je izvjestilac Parlamentarne Skupštine Savjeta Evrope (PSSE) Serhi Holovati, koji je posjetio Podgoricu u cilju pripreme Izvještaja PSSE, koji se tiče ostvarivanja preuzetih obaveza Crne Gore nakon primanja u članstvo Savjeta Evrope.
Poboljšan je i rad Parlamenta, ali ipak treba još puno toga da se uradi
Sličnu poruku uputio je i njegov kolega Žan Šarl Gardeto, koji je primijetio da je “došlo do niza pozitivnih promjena, ali da uprkos napretku ostaje niz značajnih i ozbiljnih pitanja kojima Crna Gora treba da se pozabavi”.
“Mnogo toga je urađeno u dobrom pravcu i pretpostavljam da je to zato što je Crna Gora dobila stratus kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
Donijeli ste Zakon o borbi protiv svih oblika diskriminacije, što je važan korak, ostalo je još da se u potpunosti završi proces vezan za borbu protiv diskriminacije. Poboljšan je i rad Parlamenta, ali ipak treba još puno toga da se uradi”, rekao je Gardeto.
On je kazao da su primijetili i da je neophodno da se obave “određene radnje iz oblasti pravosuđa”.
“Zato što nam se čini da ima određenih problema u postupku postavljenja predsjednika Vrhovnog suda i vrhovnog državnog tužioca, koji se i dalje imenuju na politički način, jer ih bira parlament, a to nije u skladu sa standardima”, istakao je Gardeto, navodeći da bi zbog poteškoća u radu medija trebalo da budu krivično gonjeni oni koji ometaju njihov rad.
Zakone slati Venecijancima na mišljenje
Govoreći o usvajanju zakonskih rješenja, Holovati je ocijenio da svi zakoni koji se donose treba da se daju na mišljenje Venecijanskoj komisiji (VK), te da se “rezultati VK moraju uzeti u obzir, jer će puno stvari zavisiti od toga u kojoj su mjeri nadležni uzeli u obzir preporuke VK”.
“Zato smo mi vlastima pripremili dvije poruke. Da donose zakone nakon konsultacija i mišljenja VK, što se odnosi na Zakon o ombudsmanu, ali i o drugim zakonima. Akcenat na Zakon o ombudsmanu je zato on još nije bio poslat Venecijancima.
Ako on (Dinoša) to ne uradi mi ćemo zamolili predstavnike Crne Gore u PSSE da oni traže od predsjednika Skupštine da zakon pošalje VK na mišljenje.
Druga poruka je da treba da se u obzir uzmu u najvećoj mjeri njihove preporuke, jer ako se to ne uradi, onda će se to smatrati kao nepostojanje želje da se uspostavi pravni sistem koji će obezbjeđivati zaštitu ljudskih prava, funkcionisanje demokratskih institucija koje će obezbjeđivati postojanje vladavine prava u Crnoj Gori”, istakao je Holovati.
On je rekao da Zakon o ombudsmanu ne bi trebalo donijeti bez mišljenja VK, pa će zato “od ministra za manjinska i ljudska prava Ferhata Dinoše tražiti da se obrati Venecijancima sa zahtjevom za mišljenje”.
“Ako on to ne uradi mi ćemo zamolili predstavnike Crne Gore u PSSE da oni traže od predsjednika Skupštine da zakon pošalje VK na mišljenje. Ako to ne urade ni ministar ni predsjednik Skuštine, onda mi možemo u okviru Komiteta za monitoring SE da pošaljemo takav zahtjev, ali to bi bila loša praksa, koja bi mogla loše da se komentariše”, rekao je Holovati.
Ne želeći da donosi preliminarne zaključke, Holovati je istakao da se u narednom periodu “može očekivati napredak u oblasti reforme pravosuđa, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”.
“Ovo posebno naglašavam jer postoje bojazni da se na tom planu nije radilo na najvišem nivou, a za to su zainteresovani Savjet Evrope i Evropska komisija (EK)”, naglasio je Holovati.
Neke zemlje SE radile mnogo više na izbornom zakonu
Upitan da li postoji zemlja u Evropi, koja je toliko dugo, kao Crna Gora, radila na usvajanju izbornog zakonodavstva, Holovati je istakao da “ima zemalja među članicama SE koje su o tome mnogo duže raspravljale”.
“Ali, dio etike izvjestilaca u procesu monitoringa je da mi ne pominjemo druge zemlje. Ovdje smo ne da poredimo, već da ocjenjujemo napredak neke zemlje.
Zabrinuti smo zbog toliko dugog procesa prilikom usvajanja izbornog zakona, ali se nadamo da je ovo odlaganja ujedno i posljednje”, rekao je Holovati, ističući da u Evropi postoji standard koji nalaže da se takvi zakoni moraju donijeti godinu dana prije izbora, kako bi svi imali jasna pravila.
Istovremeno, komentarišući neusvajanje izbornog zakona u crnogorskoj Skupštini, Gardeto je kazao da “uspjeh ili neuspjeh u tom poslu nosi određene odgovornisti, jer je to važno pitanje u svjetlu integracija i mišljenja EK”.
Bonus video:
