Skupština Crne Gore produžila je rok za usvajanje izbornog zakona do 31. jula, nakon što poslanici nijesu uspjeli da obezbjede dvotrećinsku podršku za nacrt izbornog zakona koji je predložio predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić.
Za izborni zakon je glasalo 47 poslanika vladajuće koalicije, protiv je bilo devet poslanika PzP-a, Nove i albanskih stranaka, dok je 16 predstavnika SNP-a bilo uzdržano.
Poslanik SDP-a Raško Konjević tražio je da se rok produži do 31. decembra, 2013. godine, kako bi se još jedni parlamentarni izbori održali po važećem zakonu.
"Suviše smo se dugo zamajavali, i stalno od SNP-a dobijamo nove uslove pa bi možda najbolje bilo da o ovome pregovaramo još dvije godine. Da ne bi smo imali stalna uslovljavanja i zasijedamo do ponoći, imaćemo vremena da ispunimo sve zahtjeve", ironično je prokomentarisao Konjević amandman partijskog kolege.
Odluci da po šesti put produže rok za usvajanje izbornog zakonodavstva, prethodila je cjelodnevna rasprava tokom koje su poslanici parlamentarne većine pokušavali da ubijede kolege iz Socijalističke narodne partije (SNP) da podrže zakon.
Krivokapić je potrebnu većinu pokušao da obezbjedi podsjećanjem da je usvajanje izbornog zakona jedan od sedam uslova za dobijanje datuma pregovora sa EU, tražeći od dijela opozicije da stane iza zakona. Nakon što su predstavnici vlasti i SNP-a pokušali da se dogovore na nekoliko sjednica odbora, kolegijuma i pregovorima u poslaničkim klubovima, poslanici SNP su poručili da se kompromis može naći i prije 31. jula.
"Mi nemamo velike prohtjeve, jer smo podnijeli svega dva amandmana na izborni zakon. Ovo su sve polazne osnove za malo kompromisa i pravog dogovora. Malo je potrebno da dođemo do velike većine“, poručio je šef poslaničkog kluba SNP-a Aleksandar Damjanović, na šta ga je Krivokapić optužio da nudi loše izgovore za odustajanje od prethodnog dogovora da podrži zakon.
Naša je uloga da štitimo Ustav, i neću da podržim nešto što ga krši. Ako je to prepreka za usvajanje zakona, ja ću stati na stranu Ustava
"Naša je uloga da štitimo Ustav, i neću da podržim nešto što ga krši. Ako je to prepreka za usvajanje zakona, ja ću stati na stranu Ustava".
U cjelodnevnoj raspravi koja se na momente prenosila i u skupštinske hodnike, Krivokapić je stalno podsjećao šefa kluba SNP-a da su stali iza prijedloga zakona koji je napisan na Kolegijumu predsjednika. Krivokapić je nekoliko puta ponovio da je šef poslaničkog kluba SNP-a potpisao englesku verziju zakona koji je poslat Venecijanskoj komisiji (VK) na mišljenje. Damjanović mu je odgovorao da su preporuke VK izostavljene iz konačne verzije zakona.
"Pokazali ste da nemate sluha za stavove opozicije i da ste bez kondicije za pregovore do kraja... Nijesu preporuke VK švedski sto pa da se sa njih uzima ono što neko hoće, a ostavlja ono što neko neće“, poručio je Damjanović, na šta je Raško Konjević (SDP) ponudio SNP-u da podrži verziju koja je poslata u Veneciju.
Predrag Bulatović (SNP) pojasnio je Krivokapiću da ta partija neće glasati za zakon jer nijesu uvaženi zahtjevi za izmjenu ustava u dijelu koji se tiče rezidencijalnog statusa
Predrag Bulatović (SNP) pojasnio je Krivokapiću da ta partija neće glasati za zakon jer nijesu uvaženi zahtjevi za izmjenu ustava u dijelu koji se tiče rezidencijalnog statusa. On je upozorio da u zakonom nije regulisano pitanje raskidanja predizbornih koalicija, predlažući da se u slučaju bježanja iz jedne u drugu partiju raspušta skupština i raspisuju novi izbori. Bulatović je upozorio Krivokapića da iza njegovog zakona ne stoji ni jedna nacionalna manjina.
To su potvrdili i poslanici albanskih i Bošnjačke stranke, pojašnjavajući da se zakonom degradira princip afirmativne akcije. Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Kemal Purišić tražio je ukidanje norme kojom se na nacionalnim listama zbrajaju glasovi samo do tri odsto, čime se manjinskim partijama omogućava da imaju najviše dva poslanika u parlamentu.
Na Purišićevu opasku da je Krivokapić zakon pisao u korist svoje partije, predsjednik parlamenta poručio je da bi SDP mogao biti najveći gubitnik ako se zakon usvoji.
"To vam je kao sa sankcijama protiv SRJ. Kada su one uvedene prve su izgorjele firme koje su sarađivale sa inostaranstvom. Ovim zakonom će najviše stradati one partije koje imaju glasače među svim narodima“.
Poslanici albanskih partija poručili su da neće podržati zakon kojim se ne Albancima ne obezbjeđuje posebna izborna jedinica i pravo na pet poslanika. Prema zakonu koji je predložio Krivokapić takvo rješenje se zadržava samo na prvim narednim izborima, nakon čega bi i za Albance važila pravila prema kojima je prag za ulazak u parlament tri odsto.
Sigurno vam VK nije preporučila rješenje sa kojim neće biti zadovoljna nijedna manjina. Ostvarili smo mnoge projekte zajedno, a na pruženu ruku smo odgovarali pruženom rukom. Nemojte da slomite tu ruku koja je važna karika za Crnu Goru
"Sigurno vam VK nije preporučila rješenje sa kojim neće biti zadovoljna nijedna manjina. Ostvarili smo mnoge projekte zajedno, a na pruženu ruku smo odgovarali pruženom rukom. Nemojte da slomite tu ruku koja je važna karika za Crnu Goru“, poručio je Zenka.
Na Krivokapićeve pozive ostali su uzdržani i poslanici Pokreta za promjene (PzP) i Nove srpske demokratije (Nova) optužujući vlast da izbornim zakonom pokušava da Srbe proglasi manjinom. Oni su upozorili da zakon ne određuje ko ima pravo na afirmativnu akciju, čime se ta mogućnost daje i Srbima i Crnogorcima iako nijesu manjinski narodi. Goran Danilović (Nova) poručio da će, u slučaju daljih pregovora, tražiti nove ustupke aludirajući na izmjene ustava kojim bi srpski jezik bio proglašen službenim. On je optužio Krivokapića da zbog apela da se prestane sa diskriminacijom Srba nije želio dogovor sa Novom.
"Mi vam nećemo dozvoliti da u ovom parlamentu bude izabrani predstavnik srpske manjine dok nas ne istjerate iz Skupštine. Znate ko su ti autentični. To su oni koji predstavljaju vas a ne narod“, rekao je Danilović, aludirajući na predsjednika Srpskog nacionalnog savjeta (SNS) Momčila Vuksanovića.
Da bi autentična zastupljenost mogla biti prostor za manipulacije upozorio je i Bulatović, pojašnjavajući da bi na taj način u parlament moglo da uđe 15 poslanika manjina koji bi „krojili sudbinu Vladi“.
Nebojiša Medojević (PzP) optužio je vlast će stvaranjem uslova da Srbi i Crnogorci u parlament uđu kao nacionalne manjine otvoriti prostor za zloupotrebe.
"Uvijek se može naći neka radikalna srpska ili crnogorska stranka koju ćete uvesti u skupštinu da bi služila vašim interesima. Uvijek će se naći neki Čeko Dačević ili Novak Kilibarda koji će igrati po vašim notama“.
Poslanici su u utorak usvojili i izmjene zakona o crnogorskom državljanstvu i ličnoj karti kojim se rok za regulisanje državljanstva i promjenu dokumenata produžava do 31. jula 2012. godine. Prethodno su odbačeni amdnamani SNP-a kojima je traženo da se taj rok prolongira do 31. maja 2016. godine.
Neko prima 5.000 mjesečno, a puna mu usta pravde
Iako je sjednica trajala neubičajeno dugo, vidno umorni poslanici nijesu često ulazili u međusobne rasprave. Strpljenje je na kratko izgubio samo Andrija Mandić (Nova) kada ga je Božidar Vuksanović (DPS) nazvao vojvodom. Lider Nove poručio je direktoru Carina da je uvijek bilo vojvoda i narodnih heroja kojima su se njihovi potomci ponosili, ali da u crnogorskom soju nikada nije bilo poslanika koji je bio na nekoliko funkcija i imao sportsku penziju.
“Neko mjesečno prima po pet hiljada eura, a puna su mu usta pravde, poštenja i spremnosti da svakog kritikuje. Ja sam mislio da ćete biti mirni od kako su vas uhvatili za ovu penziju”, poručio je Mandić, na šta je Vuksanović tražio do lidera Nove da ga ne vrijeđa.
Bonus video:
