Stabilnost Vlade Crne Gore nije ugrožena i njen dalji rad će biti posvećen ispunjavanju zahtjeva Evropske komisije, kazao je premijer Igor Lukšić.
Odgovarajući na primjedbe poslanika Nove srpske demokratije (Nova) Gorana Danilovića da nakon bojkota dijela ministara njegov kabinet nema autoritet, Lukšić je rekao da je Vlada u potpunosti sposobna da samostalno donosi odluke.
Ako neko misli da Vlada ne može da radi svoj posao i nije spodobna da ispuni obaveze, u parlamentu se može pokrenuti pitanje nepovjerenja
Nesporazum sa ministrima SDP-a oko gradnje crkve Aleksandra Nevskog na Svetom Stefanu, Lukšić je nazvao tehničkim pitanjem, poručujući da su pred Vladom važnije obaveze na ispunjavanju zahtjeva EK.
“Ako neko misli da Vlada ne može da radi svoj posao i nije spodobna da ispuni obaveze, u parlamentu se može pokrenuti pitanje nepovjerenja. Mislim da za to sada nije vrijeme”, kazao je Lukšić na sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu.
Ne rušiti, već obnavljati kulturno istorijsko nasleđe
Lukšić nije odgovorio zbog čega je na međupartijske razgovore pozivao šefa DPS-a Mila Đukanovića, ignorišući i Danilovićevu primjedbu da se premijer ponaša kao da je zaposlen kod Đukanovića.
Danilović je upozorio i da je Vlada krenula u rušenje crkve na Svetom Stefanu, iako i na sjeveru Crne Gore ima nelegalno izgrađenih vjerskih objetaka. On je kao primjer naveo džamije u nekoliko sela u okolini Bijelog Polja.
To naslijeđe su i crkve-pravoslavne i katoličke kao i džamije
“Svi znaju da su te džamije izgrađene nelegalno. Ne tražimo da na njih idete krampom i lopatom, jer nama nijesu krive džamije…
Pitamo samo zašto ste zakon primjenjivali samo u Svetom Stefanu, a ne recimo u okolini Bijelog Polja gdje je vazda bilo osjetljivo”, pitao je Danilović, na šta je Lukšić priznao da je u Crnoj Gori nelegalno izrađeno preko osam hiljada kvadrata sakralnih objekata.
“I ja mislim da ne treba da uzmemo kramp i lopatu već da obnavljamo kulturno istorijsko nasleđe ove zemlje. To naslijeđe su i crkve-pravoslavne i katoličke kao i džamije. Mislim da smo vođeni time i donijeli konačno rješenje za Sveti Stefan”, rekao je Lukšić.
Bez crnogorskog državljanstva nema upisivanja u birčki spisak
Premijer je potvrdio podatke Snežane Jonice (SNP) da trenutno ne postoje podaci o državljanstvu za više od 30.000 birača, ali je podsjetio kako je taj broj prije nekoliko godina bio gotovo duplo veći i rekao da više nema upisivanja u birački spisak bez crnogorskog državljanstva. On je najavio da će Vlada učiniti sve da se olakša procedura u vezi sa državljanstvom.
"Nije dobro za zemlju da banke propadaju"
Što se tiče pomoći privatnim kompanijama, Lukšić je uvjeren da je Vlada kroz mjere pomoći stvorila dobre pretpostavke za njihovo restrukturiranje.
“Kriza je pokazala da su sve zemlje svijeta, pa i Crna Gora, da bi sačuvali ekonomiju upotrijebile instrument djelimičnog državnog intervencionizma. Sve su mjere bile na mjestu. Ako znamo da je danas Prva banka nadomak da se konsoliduje, onda mislim da je to uspjeh.
Nije dobro za zemlju da banke propadaju. Ako uzmemo u obzir činjenicu da je kredit za Prvu banku vraćen ne vidim da su poreski obveznici izgubili jedan jedini cent”, rekao je Lukšić.
"Je li pošteno da država garantuje vlasniku 26 miliona?"
Lider PzP-a Nebojša Medojević podsjetio je da je država davala garancije na kredite privatnim kompanijama i slučajeve kada je plaćala dugove tih preduzeća.
“Zašto bi građani snosili posljedice tih krivičnih djela. Poznat je slučaj kada smo sa 11 miliona pomogli Prvoj banci, što je ostalo krajnje netransparentno”, rekao je Medojević.
On je premijera pitao i je li pošteno da država garantuje vlasniku nikšićke Željezare 26 miliona eura kredita, navodeći da je slično bilo sa KAP-om, jer država garantuje iznose od “više stotina miliona eura, dok ruski investitor iznose taj novac”.
“Ohrabruje to što dobijamo signale menadžmenta kompanije da su spremni da se nose sa ključnim izazovima"
“Ti dugovi će ostati poreskim obveznicima kod komercijalne banke. Očekujemo da u novom naletu zalaganja za vladavinu prava pokrenete postupak da se ispitaju dugovi Željezare, KAP-a, Prve banke, pa čak i nekih privatnih firmi u oblasti medija, kojima ste odlučili da pokrijete dubioze u poslovanju”, rekao je Medojević.
Lukšić je odgovorio da je, kada je riječ o Željezari, dio novca za koji je Vlada dala garancije uložen u dio novog tehnološkog procesa, dok, kada je u pitanju KAP, nije platila ni cent garancija koje je dala:
“Ohrabruje to što dobijamo signale menadžmenta kompanije da su spremni da se nose sa ključnim izazovima kada je u pitanju opstanak proizvodnje aluminijuma u Crnoj Gori”, rekao je Lukšić, ističući da je na kraju prvog kvartala ove godine dug iznosio 40,1 odsto BDP-a i da je Crna Gora u zoni umjereno zaduženih država.
Bonus video:
