Pripadnici LGBT populacije diskriminisani su u Crnoj Gori i Vlada mora uraditi sve kako bi ih socijalno integrisala i poboljšala svijest građana o njima, poručio je danas predstavnik Delegacije Evropske unije u Podgorici, Klajv Rambold, na okruglom stolu Centra za monitoring (CEMI), o toleranciji i zaštiti od diskriminacija u Crnoj Gori.
"LGBT populacija u Crnoj Gori je predmet diskriminacije, i Vlada mora da uradi sve što može kako bi podigla svijest i učinila da socijalna integracija tih ljudi postane stvarnost", rekao je Rambold, dodajući da bi trebalo posvetiti pažnju mjerama bezbjednosti učesnika predstojeće Parade ponosa.
Rambold je kazao i da se pripadnici RAE populacije i osobe sa invaliditetom i dalje suočavaju sa diskriminacijom, uprkos napretku u socijalnoj inkluziji tih osoba.
On smatra da je usvajanje Zakona o zaštiti od diskriminacije bio značajan korak, kao i da su vidljivi napori u cilju njegovog sprovođenja.
"Ali ostaje značajan izazov, vezano za dobru primjenu tog Zakona, na primjer, mehanizmi za monitornig moraju biti pojačani", rekao je Rambold, navodeći da je uloga Zaštitnika ljudskih prava i sloboda od suštinskog značaja.
"Veoma je važno obezbijediti da postoji dobar pravni okvir za Ombudsmana i da bude što je moguće prije usvojen".
Antidiskriminacija jedan os 7 ključnih prioriteta
Crna Gora je, kako je kazao, zemlja kandidat od koje se očekuje da ispunjava standarde vezano za ljudska prava. Antidiskriminacija je, podsjetio je Rambold, jedan od sedam ključnih prioriteta koji su utvrđeni u Mišljenju Evropske komisije, koje Crna Gora mora da ostvari, kako bi dobila pozitivnu preporuku u godišnjem izvještaju o napretku.
Predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja, Zlatko Vujović, kazao je da poseban izazov implementaciji projekta Jačanja kapaciteta institucije Ombudsmana u Crnoj Gori, u okviru kog je i održan okrugli sto, predstavlja nedopustivo kašnjenje usvajanja novog Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda.
"Smatramo da je nedopustivo da se pokušava oslabiti pozicija Zaštitnika, te da se takvim neodgovornim političkim odnosom dovodi u pitanje kompletan sistem zaštite ljudskih prava kao i efektivna primjena Zakona o sprečavanju diskriminacije", poručio je Vujović.
Ministarstvo za manjinska i ljudska prava najveći problem u implementaciji standarda za zaštitu ljudskih prava
U CEMI-ju su, kako je rekao, zabrinuti zbog činjenice da je Crna Gora prekršila obavezu koja je proistekla iz potpisivanja Opcionog protokola uz Konvenciju protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka, a kojim se obavezala da do 6. marta kreira mehanizam za sprječavanje torture.
"S druge strane, nadali smo se da će usvajanje ovog zakona ovo pitanje biti kvalitetno tretirano. No, umjesto da kako teče proces usaglašavanja se ide naprijed, svaki noviji tekst biva lošiji u odnosu na prethodni. Norma kojom se pokušava integrisati ovaj mehanizam je nedovoljna, i ugrožava kvalitetnu implementaciju", ocijenio je Vujović.
On smatra da se posljednjim predlogom zakona otišlo značajno unazad.
"Sve, moram uočiti, sa jasnom političkom porukom da oni, koji predstavljaju većinu, ne žele jakog Zaštitnika i ne žele uspješnu primjenu Zakona o sprečavanju diskriminacije. To je veoma zabrinjavajuće", rekao je Vujović.
Prema njegovim riječima, posebno zabrinjava ponašanje Ministarstva za manjinska i ljudska prava, koje predstavlja najveći problem u implementaciji standarda za zaštitu ljudskih prava.
"Svodeći sebe na finansijskog i regulatora privilegija manjinskih organizacija i lobija, a nikako kao ozbiljnog kreatora javnih politika u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda", dodao je Vujović.
"Partijski interesi i lične sujete postaju dominirajući elemenat u politici ovog Ministarstva, koje će imati za posljedicu loše mehanizme zaštite ljudskih prava".
Očekuju aktivniju ulogu Lukšića i Markovića
Vujović je pozvao premijera Igora Lukšića i potpredsjednika Vlade Duška Markovića da uzmu aktivniju ulogu u tom procesu.
"I da zaustave obesmišljavanje ovog procesa od nadležnog Ministarstva, sve u cilju da Crna Gora ispuni preuzete međunarodne obaveze, te da njeni građani dobiju kvalitetan zakon i kvalitetnu instituciju koja će štititi njihva ljudska prava i slobode", rekao je on.
Zabilježeno 15 pritužbi
Zamjenik Zaštitnika Marijana Laković očekuje da će zakonom o Ombudsmanu biti zaokružene nadležnosti i zakonodavni okvir.
Ona je objasnila i da Zakonom o zabrani diskriminacije, Zaštitnik ima samo savjetodavnu ulogu i mogućnost medijacije u odnosu na povrede od pravnih i fizičkih lica.
Od sredine avgusta, kad je Zakon usvojen, do kraja decembra, kazala je Laković, zabilježili su 15 pritužbi.
Zabilježena je i, na osnovu saznanja i istraživanja nevladinog sektora, kao i navoda iz medija, diskriminacija osoba sa invaliditetom i manjinske seksualne orjentacije u radu državnih organa, organa lokalnih samouprava, javnih službi i nosila drugih javnih ovlašćenja.
Prema riječima Laković, zatražili su od svih sudova u Crnoj Gori, organa za prekršaje, podatke da li su ti organi primili tužbe vezano za diskriminaciju i dobili informaciju da je u tom periodu podnijeta samo jedna tužba podgoričkom Osnovnom sudu.
"Obaviješteni smo da je od januara do danas da više tužbi", kazala je ona.
Laković je rekla da očekuju ubrzo zakon o Zaštitniku i da će biti usklađen sa međunarodnim standardima koji tretiraju pitanje diskriminacije.
"Očekujem da će novi zakon dati neposredne nadležnosti u odnosu na privredne subjekte", rekla je Laković, navodeći da očekuju i nadležnost vezano za povrede od svih pravnih i fizičkih lica, a ne samo od nosilaca javnih ovlašćenja, odnosno od pravnih lica gdje većinski dio ima država Crna Gora.
Borba je teška kada oni na visokim položajima onemogućavaju promociju ženskih ljudskih prava
Orhan Šahmanović iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava kazao je da je prethodni predlog zakona o Ombudsmanu imao mana.
"Mogu da kažem da amandmani nijesu mnogo zalazili, u suštini, u promjenu zakona i nije bio problem broj amandmana. Međutim sukob nadležnosti između dva odbora, za ljudska prava i ustavna pitanja i zakodoavstvo, je doveo do toga da danas nemamo završen zakon", ocijenio je Šahmanović.
Prema njegovim riječima, najveću dilemu predstavlja član 27, koji, kako je rekao, možda nije dobro formulisan.
"Ovaj Predlog zakona nema razlike u odnosu na onaj koji se u načelu prihvatio na odborima u Skupštini, samo je očišćen i definicije su preciznije", rekao je Šahmanović.
Maja Raičević iz Sigurne ženske kuće poručila je da je borba protiv diskriminacije teška u uslovima kada predstavnici javnih funkcija i ljudi na visokim položajima svakodnevno svojim diskriminatorskim izjavama onemogućavaju višegodišnje napore ženskih nevladinih organizacija da promovišu ženska ljudska prava.
"Nedavno smo bili svjedoci da su članovi Odbora za rodnu ravnopravnost davali rodno diskriminatorne izjave, koje su ostale bez odjeka i reakcije nekih organa u našoj državi koji bi trebalo time da se bave", kazala je raičević.
Izjava da je porodično nasilje privatni problem obeshrabruje
Ona smatra da nedavna izjava gradonačelnika Podgorice da je, kako je rekla, porodično nasilje privatni problem, obeshrabruje decenijske napore organizacija da se svijest o tom problemu podigne.
"Dok god ovakve izjave budu prolazile bez reakcije nadležnih organa ne možemo govoriti o istinskoj volji da se uvaže ženska ljudska prava u Crnoj Gori i da se bori protiv rodne diskriminacije", poručila je Raičević.
Daliborka Knežević iz Ekviste kazala je da psotoji problem selektivne primjene Zakona, ali i da ima pozitivnih primjera u sudskoj praksi.
Ona je ukazala da u slučaju Marijane Mugoše postoji pasivan odnos institucija, dok su u slučaju Andrije Samardžića aktivni svi akteri.
Laković je navela da Ombudsman ima ograničenu nadležnost što se tiče sudova, kao i da bi zadiranjem u sudske odluke i nadležnosti prekršili princip samostalnosti sudija.
Bonus video:
