Krajnje je vrijeme da Crna Gora formira Savjet za spoljnu politiku, s obzirom na poslednja dešavanja u toj sferi, ocijenio je član Nacionalnog savjeta za evropske integracije Boris Raonić.
Što se tiče kadrovskih rješenja u crnogorskoj diplomatskoj službi, najnovije je bilo saznanje da je Frančesko Trinkera, advokat srpskog biznismena Stanka Subotića Caneta, počasni konzul Crne Gore u Napulju kao i najava da će ministar za ljudska i manjinska prava Ferhat Dinoša otići u diplomatiju.
"Zadnja najava da će ministar Dinoša nastaviti karijeru u diplomatiji je nastavak prakse da kadrovi koji naprave probleme u Crnoj Gori bivaju za neko vrijeme poslati u diplomatiju. To govori koliko ozbiljno shvatamo diplomatiju", kazao je Raonić "Vijestima".
On je ukazao i na to da je Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) dobilo nove nadležnosti, kao i da su se u međuvremenu desile "nove afere sa imenovanjima kontroverznih ličnosti na diplomatske funkcije": "Vrijeme je da se formira Savjet za spoljnu politiku, koji je i obaveza iz Zakona, a iskustvo brojnih zemalja govori da je država, od takvog tijela, imala velike koristi".
Kao mala zemlja, kaže, treba da iniciramo i lobiramo za primjenu „Nordijskog modela“ u regionu, a ne da ga odložimo za vremana kada će naši odnosi biti skandinavski
Potrebna je saradnja sa zemljama bivše Jugoslavije
Takvo tijelo trabalo bi da okupi bivše diplomate, relevantne osobe iz akademskog svijeta, privrednike sa iskustvom i vezama u inostranstvu, ali i sve ostale pojedince koji bi mogli doprinijeti kreiranju spoljne politike.
Savjet bi, smatra on, trebalo da bude konsultativnog i savjetodavnog karaktera i bio bi idealna alatka koja bi riješila problem nedostatka jasne strategije, nejake diplomatske mreže i iskustva, koji je, tvrdi on, u Crnoj Gori očigledan.
"Čak sa onim što imamo na raspolaganju, osjećaj je da postavljamo loše prioritete."
Raonić smatra i da je potrebno napraviti strategiju razvoja konzularne službe, zasnovanu na saradnji sa zemljama bivše Jugoslavije i ostalim partnerskim odnosima.
Kao mala zemlja, kaže, treba da iniciramo i lobiramo za primjenu „Nordijskog modela“ u regionu, a ne da ga odložimo za vremana kada će naši odnosi biti skandinavski, što svakako neće biti brzo: "Takva arogancija je direktno u suprotnosti sa potrebama naših građana i mogućnostima koje kao mala država možemo da obezbijedimo.
Čak sa onim što imamo na raspolaganju, osjećaj je da postavljamo loše prioritete".
Oprezno kadriranje
Za skandinavski model, koji faktički znači da Danska, Švedska i Norveška imaju zajedničku diplomatsku službu do određenog nivoa kako bi smanjili troškove, zalagao se šef države Filip Vujanović, ali je to odbacio šef diplomatije Milan Roćen, s obrazloženjem da prvo sa Srbijom treba da dostignemo skandinavski nivo međusobnih odnosa.
"U kratkom periodu smo vidjeli previše neefikasnosti i nesposobnosti, što mora rezultirati akcijom u cilju sređivanja stanja"
Raonić je kazao da, s druge strane, i kadriranje mora biti veoma oprezno, jer je u malim ambasadama i konzulatima, veliki dio posla na pojedincima, što ne ostavlja prostor za grešku.
"Raduje što se mlade diplomate biraju bez obzira na političku pripadnost, što do skora nije bio slučaj. Ostaje problem na srednjem i visokom nivou, gdje i dalje ima nedostojih rješenja", smatra Raonić.
On se osvrnuo i na probleme u Libiji i Japanu kada naša diplomatska služba nije bila u stanju da adekvatno reaguje. U kratkom periodu smo, istakao je on, vidjeli previše neefikasnosti i nesposobnosti, što mora rezultirati akcijom u cilju sređivanja stanja.
"Treba biti svjestan da konzulat ima funkciju lokalne samouprave, sa svojim upravnopravnim funkcijama i službama."
"Primjeri poput onih gdje se zbog razlike u vremenskoj zoni ne može stupiti u kontakt sa građanima na Novom Zelandu, onog da strana kompanija i strana država vode evakuaciju iz Libije, fizičke prijetnje u Frankfurtu, do nemušte reakcije nakon zemljotresa u Japanu, govore da situacija u ovom dijelu naše diplomatije ne funkcioniše kako bi trebalo", kazao je Raonić.
U DKP najmanje pet pripadnika ANB-a
Posebno zabrinjava, kaže Raonić, podatak koji je objavljen sa nacrtom budžeta, po kome u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore ima najmanje pet pripadnika ANB-a, koji se po isteku mandata vraćaju u službu.
"Treba biti svjestan da konzulat ima funkciju lokalne samouprave, sa svojim upravnopravnim funkcijama i službama. Tako je i konzulat služba u službi naših građana, u stranim zemljama, koji treba da štite prava pred stranim upravnopravnim vlastima, policijom, sudovima i uredima za statusna i radnopravna pitanja, ali i da pomaže u kriznim situacijama", naveo je Raonić.
Poslanici se plaše Roćena
Raonić je ukazao i na činjenicu da je skupštinski odbor za međunarodne odnose veoma atraktivno mjesto za poslanike.
"Za određene norme trebalo je predvidjeti kasnije stupanje na snagu"
"Veliko je intersovanje bilo za mjesto u tom Odboru. No, on za sada nije pokazao moć da sprovodi i kontrolnu funkciju rada Vlade u ovoj oblasti. Lični autoritet ministra Milana Roćena je prevelika prepreka za brojne pojednice, i to ne samo poslanike, da se pozabave ovom temom, te je ona na javnoj sceni u Crnoj Gori skroz zapostavljena”, smatra Raonić.
On je naveo i da je prilikom izrade Zakona o vanjskim poslovima napravljena mala greška.
"Za određene norme trebalo je predvidjeti kasnije stupanje na snagu, a jedna od njih tiče se procenta karijernih diplomata na ambasadorskim mjestima, jer je za mlad sistem kakav je naš, takvo rješenje neprimjenjivo", rekao je Raonić.
Galerija
Bonus video:
