Smijenjeni crnogorski konzul u Frankfurtu Slobodan Žarić odbacio je navode Ulcinjanke Mirsade Kurtović da je početkom februara najprije vrijeđao, a potom i zamalo fizički napao, zbog kojih je opozvan od strane Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija.
Žarić je rekao da je “nakon dostojanstvenog ćutanja i nade da će istina sama isplivati”, vrijeme da “dostojanstveno i progovori”, te “sa indignacijom odbacio optužbe, jer ne odgovaraju istini“.
On iznosi svoje viđenje incidenta koji se dogodio 4. februara:
„Zaista žalim što na koncu radnog vijeka treba da ovo pišem, no uvjeren sam da sam dužnik svojoj porodici i ličnoj časti da se branim istinom“
“Spornog dana, obavljao sam poslove u Konzulatu sam. Oko 11 časova pojavila se preko reda i zakazanog termina gospođa Kurtović sa eksplicitnim zahtjevom da odmah završi posao eksponirajući naglašenu dozu drskosti, ne mareći za činjenicu da već radim sa strankom. Na moje upozorenje da bude strpljiva odgovorila je da neće da čeka nazivajući me lošim i pokvarenim čovjekom“, kazao je Žarić.
Kolega “pomogao” u uvredama
On je naveo da je pokušao da „stiša nastalu tenziju“, ali je oko 14 časova, kada je došao njegov kolega Nikola Ljuljđuraj i odmah započeo razgovor sa Kurtovićevom na albanskom jeziku, uslijedila „kanonada jezičkog prostakluka i primitivizma prema njemu“.
„Zatečen i ne znajući kako da reagujem, a da ne izazovem skandal pokušavao sam da ih urazumim i stišam. Ipak moj kolega nije birao riječi. Očigledno je tražio incident. Ipak, smirivao sam ga i molio da u interesu Konzulata stiša strasti i evidentnu netrpeljivost prema meni“, kazao je Žarić.
On je kazao dane vidi ništa sporno u tome što mu se Kurtović obratila na albanskom jeziku, jer na to ima pravo koje je i zakon jasno odredio.
„Nemoralno bi bilo zabraniti nekome jezik koji nije tvoj. Ja albanski jezik, nažalost, ne znam, ali činjenica je da se poslije tog dijaloga desio neviđeni scenario po kome ona, zajedno sa vicekonzulom piše žalbu na moje „ponašanje“. Znači, da se oni nijesu dogovorili jezikom koji ja ne razumijem, ne bi bilo ni incidenta, jer bi Mirsada kao i ranije, bila primljena iako nije bila najavljena“, kazao je Žarić.
On je podsjetio da je, u teškim vremenima kada je trebalo pokazati hrabrost i odbraniti svakog građanina bilo koje vjere, položio ispit vjerske i međunacionalne tolerancije.
„To smatram najčasnijim dijelom lične biografije“, rekao je Žarić, i dodao da to dovoljno govorio o nepodobnosti u vjersko-nacionalnim odnosima.
Žarićevu priču potvrdio svjedok
O njegovom radu i ličnom ophođenju sa strankama, kako je kazao, najbolje govore predstavnici dijaspore u Njemačkoj i ostalim zapadno-evopskim zemljama svojim oglašavanjem i podrškom upućenom ka njemu u MVP, ali i izjave stranaka koje su se pomenutog dana zatekle u Konzulatu.
„Činjenica je da su sve prisutne stranke prihvatile da izađu u javnost kao svjedoci da se pomenuti događaj iskonstruisao u saradnji i sa radnog mjesta vicekonzula Nikole Ljuljđuraja. Moralno, i sa punom ljudskom odgovornošću tvrdim da nikada nijesam niti bih povrijedio, a kamoli fizički nasrnuo na bilo koju osobu bez ikakvog povoda“, kazao je Žarić.
Rekao je i da mu je „ta gospođa uputila niz uvreda zbog toga što nije primio da, preko reda, završi svoju dokumentaciju“.
„Pa zar će iko povjerovati da sam se zbog toga bio spreman fizički razračunavati“... Da nije smiješno, bilo bi tužno, ja o tome više ne bih trošio riječi, jer su stvari očigledne“, poručio je Žarić.
Informaciju da je opozvan, kazao je, dobio je putem telefona.
„Zaista žalim što na koncu radnog vijeka treba da ovo pišem, no uvjeren sam da sam dužnik svojoj porodici i ličnoj časti da se branim istinom“, rekao je Žarić, i napomenuo da će iskoristiti sva zakonska sredstva u cilju dokazivanja istine i spiranja ljage sa imena.
Navode Žarića potvrdio je i svjedok incidenta Munir Čalaković, koji u pisanoj izjavi dostavljenoj „Vijestima“ tvrdi da objavljeni tekst nijednim detaljom ne odgovara istini. On je, kako je naveo, stajao pored Žarica kada je bez ikakvog povoda napadnut od strane gospođe Kurtović.
„Koliko sam shvatio, Žarić je molio da sačeka red, jer radi sa drugim strankama, a ona se usprotivila i vrlo ružnim riječima slala provokacije prema konzulu, koji i dalje obavljao svoj posao sa drugim ljudima moleći je da se utiša i da bude pristojnija“, rekao je Čalaković.
On je potvrdio da su, nakon razgovora sa Ljuljđurajem, nastavljene uvrede na račun Žarića.
„Gospođa tada napada Žarića da je nedostojan mjesta na kome sjedi, da je nekulturan, prijeti mu i pomognuta od strane njegovog kolege ulaže žalbu“, prenosi Čalaković i dodaje da Žarić ni u jednom trenutku nije pokazivao znake agresivnosti, a kamoli da je napadne.
Nije spriječio napad, jer ga nije ni bilo
„Ja sam taj mladić koji je u tekstu, navodno, spriječio Žarića da je tuče. Pa dajte ljudi, to je smiješno, pa čovjek je samo lijepo molio da se umiri i da ga ne vrijeđa bez razloga“, rekao je Čalaković i upitao zbog čega ga Kurtović nije upitala za ime, kako bi svjedočio u njenu korist.
On je napomenuo da u spornom momentu nije bio prisutan niko od osoblja, što mogu potvrditi prisutne stranke.
„Još istog dana, uložio sam konzulu Abidu Crnovršaninu svoje svjedočenje. Moje se pismo, sigurno negdje zagubilo, pa se oglašavam javno. Ovako, savjest mi je mirnija“, rekao je Čalaković.
Bonus video:
