Predsjednik Komisije za sprječavanje sukoba interesa, Slobodan Leković, poručio je danas da na njega i članove tog tijela niko nikada nije vršio politički ili neki drugi pritisak, i da Komisija radi isključivo u okviru zakona.„Niko i nikada nije vršio uticaj ili pritisak na rad Komisije, kako pojedinačno na članove, tako i na predsjednika. Komisija radi isključivo u okviru zakona“, kazao je Leković agenciji MINA.Na pitanje da li postoji politički ili neki drugi pritisak na Komisiju, odnosno njene članove, on je kazao da su te priče davno ispričane.„Pokušalo se to uraditi i prilikom izbora nove Komisije i predsjednika, putem raznih performansa, izjava bez argumenata, natpisima u medijima i 'čituljama', što će ostati zapamćeno kao neprimjerno postupanje nekih nevladinih organizacija (NVO) i pojedinih medija prema članovima i predsjedniku Komisije za“, smatra Leković.
Pojedine NVO žele da "ocrne" Komisiju
On je kazao da pojedine NVO, ponekad neprimjernim sredstvima, potpomognuti pojedinim medijima, žele da „ ocrne “ Komisiju, ali ih, kako je naveo, rezultati demantuju. „Vjerovatno imaju određeni cilj koji je njima samo poznat, a on sigurno nije da zajednički unaprijedimo ovu značajnu oblast“, smatra Leković. On je podsjetio da je Zakonom o sprječavanju sukoba interesa propisano da za predsjednika i člana Komisije mogu biti birana lica koja su stručnim radom i moralnim kvalitetima dokazala svoju nepristrasnost i savjesnost.„Skupština je, u skladu sa tom odredbom Zakona, donijela odluku o izboru predsjednika i članova Komisije, pa ne stoje tvrdnje raznih NVO o izboru na tu funkciju i radu Komisije“, kazao je Leković.Zakonom je, kako je naveo, propisano je da predsjednik i članovi Komisije ne mogu biti članovi organa političke stranke.„Što ja i nijesam, kao ni ostali članovi Komisije, a što je utvrdilo i nadležno radno tijelo Skupštine Crne Gore“, dodao je Leković.On je kazao da su se i predstavnici međunarodnih organizacija, diplomatskih predstavništva i drugi koji posjećuju Komisiju, uvjerili u transparentnost njenog rada. „Tezu o postavljanju pitanja o takozvanoj nezavisnosti Komisije, koja se iz poznatih razloga pokušala plasirati u međunarodnim okvirima, te iste organizacije su odavno napustile, jer rad i rezultati rada, kao i ocjene relevantnih institucija, najbolje o tome govore“, tvrdi Leković.
Kvalitetan i pozitivan trend
Prema njegovim riječima, brojni predstavnici međunarodnih organizacija, ambasadori i zvaničnici koji posjećuju Komisiju „imaju sasvim drugačije mišljenje koje se zasniva na vrlo kvalitetnom radu i pozitivnom trendu“. „Sigurno da to može biti bolje, pa i ako je u pitanju svega šest godina rada. U narednom periodu sa većim ovlašćenjima, kadrovskom i finansijsko - materijalnom potporom, odnosno jačanjem administrativnih kapaciteta - što preporučuje i EK, treba očekivati još veći uzlazni trend u ovoj oblasti“, naveo je on.Leković je kazao da je Komisija, i prije preporuka EK, uočila nedostatke Zakona o sprječavanju sukoba interesa, i inicirala inicirala njegove izmjene i dopune.Tim izmjenama je, kako je naveo, predviđeno proširenje broja javnih funkcionera i preciziranje funkcija, ograničenja koja se odnose na vršenje dvije ili više javnih funkcija, odnosno njihovu nespojivost, produženje roka za predaju izvještaja nakon stupanja na javnu funkciju, dostavljanje godišnjeg izvještaja do kraja marta tekuće godine za prethodnu.Predloženim izmjenama precizirane su i kaznene odredbe, pitanje razrješenja javnih funkcionera, jačanje nezavisnosti Komisije i njene nadležnosti, kontrola prijavljene imovine, umrežavanje podataka sa pojedinim državnim organima, a precizirana su i pitanja vezana za poklone.„Usvajanjem predloženih izmjena, u kojima su sadržane preporuke EK, Komisija će imati veća ovlašćenja”, smatra Leković.On je kazao da međuresorska Radna grupa, koju koordinira Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave, već radi na tom tekstu, i da ubrzo treba očekivati prvu verziju izmjena i dopuna Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
Komisija bila bez uslova za rad
Leković je podsjetio da je Komisija formirana 2004. godine, kada je donijet i prvi Zakon o konfliktu interesa, i da je bila bez ikakvih uslova za rad.„Trebalo je puno vremena da se, kroz edukativne seminare, ovaa tematika objasni svim javnim funkcionerima, i državnim i lokalnim. Nije se znalo ko je sve javni funkcioner, koje su njegove obaveze i ograničenja“, kazao je on. Članovi Vlade i Vladini funkcioneri , poslanici i državni javni funkcioneri bili su, kako je naveo, u dva, tri pa čak i pet upravnih odbora.„Funkcioneri su ujedno bili i direktori u svojim privatnim firmama i obavljali višenespojivih funkcija“, dodao je Leković. Prema njegovim riječima, nijedan funkcioner zbog tih nepravilnosti nije bio sankcionisan ili razriješen sa javne funkcije, a pokloni koje su primali niko nije evidentirao niti su postojale sankcije.„Danas je sasvim drugačija situacija. Članovi Vlade, sudije, tužioci odavno ne mogu biti u upravnim odborima, dok su za ostale javne funkcionere značajno smanjene nadoknade“, pojasnio je on.Leković tvrdi da sada ima „vrlo malo javnih funkcionera koji pokušavaju da se i dalje 'provuku' u dva upravna odbora, ili da su u upravnom odboru privatnog preduzeća“. Takvih slučajeva je, kako je naveo, u 2009. godini je bilo 34, a prošle svega 14.„Prošle godine je 50 javnih funkcionera moralo napustiti jednu od javnih funkcija koje su bile nespojive, a za 53 javna funkcionera, koji su uporno kršili zakon, organima vlasti dostavljeni su zahtjevi za razrješenje sa javne funkcije“, kazao je on.Leković je kazao da je komisija prošle godine donijela 641 odluku da je prekršen Zakon, o čemu su obaviješteni organi vlasti u kojima rade javni funkcioneri, kao i mediji.„Komisija je, po podacima koje objavljuje od 2005. godine, najtransparentnija u regionu. Svako pravno ili fizičko lice, kao i NVO, mogu pokrenuti inicijativu protiv javnih funkcionera ukoliko su 'sakrili' nešto od imovine ili poklona. Nijedna inicijativa nije ostala po strani, svaka je procesuirana i o tome je javnost obaviještena“, tvrdi on.Leković je dodao da je Komisija, shodno preporukama EK, potpisala memorandume o saradnji sa srodnim insitucijama iz devet zemalja Evrope.„Cilj uspostavljene saradnje je razmjena znanja i iskustava u primjeni međunarodnih pravnih standarda i unutrašnjih propisa iz oblasti prevencije korupcije i sprječavanja sukoba interesa“, pojasnio je on.Komisija je, kako je naveo, radi boljeg upoznavanja sa Zakonom i ovlašćenjima, kao i radi razmjene informacija, potpisala memorandume o saradnji i sa Institutom za medije Crne Gore, NVO CEMI i Poreskom upravom, a uskoro će to učiniti i sa Upravom za kadrove i Direkcijom za javne nabavke.Leković smatra da je Komisija, od osnivanja, u potpunosti opravdala svrhu postojanja, čemu u prilog idu podaci o broju donesenih odluka i pokrenutih zahtjeva za prekršajne postupke. On je kazao da slične Komisije postoje u razvijenim zemljama Evrope 50 i više godina, pa je i u tim državama prisutan konflikt interesa visokih javnih funkcionera.„Za sve treba vremena i, naravno, razvijena svijest kod javnih funkcionera da se javna funkcija ne dobija ' po rođenju'“, zaključio je Leković.
Bonus video:
