Aktuelni predsjednik države Filip Vujanović rijetko je koristio ustavna ovlašćenja kako bi uticao na odluke vladajuće većine, ali je tri puta vraćao zakone koje usvojila skupština.
On je 2008. godine na novo razmatranje vratio Zakon o sprečavanju sukoba interesa u vršenju javnih funkcija, nakon intervencije Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). U zakonu je bio sporan član kojim se predviđa da javni funkcioneri mogu da primaju nadoknadu za članstvo u upravnim odborima, ali ne i za članstvo u naučnim, humanitarnim ili sportskim udruženjima. Umjesto da ga izmijene, predstavnici vladajuće većine glasali su o novom zakonu, koji je bio identičan sa vraćenim, ali je u njemu bilo predviđeno da funkcioneri mogu dobijati naknade i za članstvo u naučnim i humanitarnim udruženjima.
Šef države je slično uradio i 2013. godine sa Zakonom o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru, koji je usvojen glasovima opozicije i Socijaldemokratske partije (SDP), koja je tada bila dio vlasti. Za vladajuću većinu bio je sporan član kojim je predviđeno da parlament ima konačnu riječ o prodaji podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP), dok je Vujanović pojasnio da je parlament neustavno preuzeo ovlašćenja da “direktno odlučuje o ishodu stečaja preuzimajući nadležnost stečajnog suda”. Aktuelni šef države je 2008. vratio i zakon o državnim službenicima i najmeštenicima, navodeći da te izmjene koncepcijski ugrožavaju sistem državne uprave i stvaraju rizik nejednakosti radnih prava državnih službenika i namješteniika. On se tada usprotivio rješenju, prema kojem stariješina državnog organa istovremeno može biti i službenik i poslodavac.
Bonus video:
