Izborne komisije u regionu ne provjeravaju autentičnost potpisa podrške, već samo lične podatke građana koji su podržali kandidata ili stranku. U Hrvatskoj se, kao i u Crnoj Gori, provjeravaju samo matični brojevi potpisnika dok se u Srbiji izbornim komisija dostavljaju potpisi podrške ovjereni kod notara.
Programski direktor CeSID-a Ivo Čolović tvrdi da u Srbiji ne postoji sistem za utvrđivanje autentičnosti potpisa podrške. Oni se prikupljaju na terenu, nakon čega ih izborne liste ili kandidati ovjeravaju kod notara ili u sudu, i predaju izbornoj komisiji.
"Uoči izbora 2016. godine, RIK je sumnjao u 500 potpisa jer su pečat kopirali podnosioci liste. Pečat je bio oslikan, bukvalno prekopiran u boji, da bi se daljom istagom utvrdio sličan šablon i kod drugih lista koju su istakle kandidaturu. Jedna lista nije uspela da prikupi tih 500 potpisa, ali su preostalih sedam, i pored utvrđene greške, ostale u izbornoj trci jer su već bile proglašene od strane RIK-a”, kazao je Čolović.
Centru za demokratsku tranziciju (CDT) se prošle nedjelje 585 građana žalilo zbog falsifikovanja potpisa za podršku predsjedničkim kandidatima.
Građani su putem aplikacije Državne izborne komisije (DIK) utvrdili da su njihovi potpisi falsifikovani, a Tužilaštvo je zbog toga pokrenulo izviđaj. DIK je potvrdio kandidature Marka Milačića, Vasilija Miličkovića i Hazbije Kalača, iako je naknadno utvrđeno da ima falsifikovanih potpisa u njihovim prijavama.
U nevladinoj organizaciji “GONG” tvrde da se autentičnost potpisa ne utvrđuje ni u Hrvatskoj, već izborna komisija provjerava samo lične podatke potpisnika. Falsifikovanje je otkriveno kada je Sabor 2014. godine pozvao Vladu da provjeri vjerodostojnost potpisa birača koji su tražili raspisivanje referenduma o Zakonu o obavljanju pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru.
"Provjerom slučajnog uzorka utvrđeno je da je 2.668 potpisa bilo neispravno. Upoređivana su imena i matični brojevi na potpisnom listu", tvrde u toj NVO.
Bonus video:
