Od predstojećih izbora predsjednika Crne Gore zavisi da li ona ostaje na zapadnom kursu, ili će na drugu stranu, u orbitu Rusije - piše američka novinska agencija Asošiejted pres (AP) povodom današnje odluke Demokratske partije socijalista da Milo Đukanović ponovo bude kandidat za šefa države, dok francuska agencija AFP piše da je "neuništivi Đukanović... četvrt vijeka moćnik" koji je "vješto sproveo pristupanje (Crne Gore) NATO-u".
Crnogorska vladajuća stranka je za izbore 15. aprila "nominovala je svog lidera koji je prkosio Rusiji da bi ta mala balkanska zemlja prošle godine ušla u NATO", piše AP.
Ti izbori, bi, piše u tekstu AP, "mogli biti presudni da bi se utvrdilo da li Crna Gora ostaje na zapadnom kursu, ka članstvu u Evropskoj uniji, ili se vraća u orbitu Rusije".
AP podsjeća da je Đukanović bio premijer tokom napetih parlamentarnih izbora oktobra 2016. godine, kada su vlasti rekle da su osujetile pokušaj proruskog državnog udara kojim bi se spriječilo pridruživanje je zemlje kraj Jadrana NATO-u".
"Crna Gora se juna prošle godine pridružila NATO-u uprkos snažnom protivljenju Kremlja koji tu zemlju smatra svojim tradicionalnim slovenskom saveznicom i protivi širenju zapadnog vojnog saveza u Evropi", zaključuje AP.
"Neuništivi Đukanović" predsjednički kandidat - piše francuska agencija AFP i takođe ističe njegovu prozapadnu orijentaciju, dodajući da je bio "moćnik četvrt vijeka".
AFP navodi da je on "vješto sproveo pristupanje (Crne Gore) NATO-u, uprkos ponekad nasilnom protivljenju nekih od njegovih zemljaka, da bi se, ako bude pobijedio (na predstojećim izborima) upustio u pregovaranje o ulasku u EU te pretežno pravoslavne slovenske države, kandidatkinje od 2010. godine".
Agencija podsjeća da se Đukanović povukao s mjesta premijera oktobra 2016. godine, poslije izbora koje su "obilježile optužbe za državni udar, koji su vlasti pripisale proruskim militantima koji su imali za cilj da se suprotstave predloženom članstvu u NATO-u".
"Ali, Milo Đukanović je u očima mnogih od 620.000 Crnogoraca pravi 'gazda', uvijek uticajan, i u sjenci svog nasljednika, njemu bliskog Duška Markovića, bivšeg šefa obavještajne službe".
Đukanović već "izgleda kao favorit za predsjednika, iako ankete trećinu glasova daju njegovom protivniku, i to a priori najopasnijem, biznismenu Mladenu Bojaniću, 56, koji ima podršku glavne proruske formacije, Demokratskog fronta", piše AFP.
O političkoj dugovječnosti Đukanovića AFP piše podsjećajući da je još šest-sedam godina na početku njegove vladavine Francuskom predsjedavao Fransoa Miteran, premijer Velike Britanije je još bio Džon Mejdžor, a na vlasti u Njemačkoj bio je kancelar Helmut Kol, i da je tada "Sovjetski Savez još postojao".
"Proizvod Titovskog komunističkog aparata, Milo Đukanović je prvi dokaz svoje izuzetne političke pronicljivosti blagovremeno dao oslobađanjem, 1996. godine, od svog zaštitnika Miloševića. Vrlo brzo, čini se da je nedvosmisleno postao pro-zapadni", piše AFP.
Agencija podsjeća da se Đukanović "zalagao za nezavisnost koju će dobiti 2006. godine na referendumu koji je jedva dobio. Postao je saveznik koga posebno pouzdanim smatraju Zapadnjaci. Od pristupanja Crne Gore juna 2017, NATO kontroliše sve jadranske obale".
"Ignorišući ruski gnjev, pridružio se EU bez ikakvih problema u nametanju sankcija Rusiji u vrijeme ukrajinske krize", nastavlja AFP tekst o Đukanoviću.
Agencija piše da mu "Evropa i Sjedinjene Američke Države šalju podršku, uprkos optužbama o klijentelizmu, nepotizmu, korupciji ili čak vezama sa organizovanim kriminalom" što sve on negira, kao "notorne gluposti".
"Za svoje sljedbenike, on je dinamičan reformator. Za svoje kritičare, on je autoritarni vođa, šest puta premijer i već jednom predsjednik", piše AFP.
Bonus video:
