Svaka kriza pomaže članicama da shvate da je postojanje NATO-a važnije od nesporazuma i razlika u gledištima, rekao je ministar vanjskih poslova, Srđan Darmanović.
On je na panelu "Nova slika bezbjednosti: čelična posvećenost transatlantskom savezu je na testu", rekao da živimo u komplikovanim vremenima.
"Postoje eksterni i interni izazovi koji testiraju koheziju i posvećenost Alijansi. Sve krize pomažu članicama da shvate da je postojanje NATO-a važnije od nesporazuma i razlika u gledištima", rekao je Darmanović.
On smatra da prošla dešavanja na Balkanu jasno pokazuju da je Evropi potreban NATO.
"Crna Gora je je trenutno na 13. mjestu po izdvajanju u odbranu. NATO danas funkcioniše u složenom okruženju, revizionistička politika Rusije obilježava ovaj period. Države koje nijesu stabilne posebno su osjetljive na napade. Alijansa treba da nastavi otvoreni evroatlantski dijalog", poručio je Darmanović.
Politički direktor u Ministarstvu vanjskih poslova Češke, David Konjecki, kazao je da glavni prioritet NATO-a treba da bude održavanje zajedničke strateške misije.
"NATO ima pristup dvostrukog kolosjeka. Stupanje u organizacije kao sto je NATO nije kraj priče, nego početak. Najveća snaga Alijanse je u tome što dolazimo do zajedničkih odgovora", kazao je Konjecki.
On je naveo da je Turska nije prepreka na nivou NATO-a.
"Snažna funkcionalna transatlantska veza je nešto sto će EU da učini jačom, i Evropu uopšte", rekao je Konjecki.
Na pitanje da li će Bregzit uticati na NATO, on je odgovorio da se mogu naći načini za saradnju.
Viši saradnik iz njemačkog Maršalovog Fonda SAD, Bruno Lete kazao je da se stvari mijenjaju.
"Živimo u geopolitičkim vremenima koja se stalno mijenjaju. Najbolje bi ih mogli opisati kao kraj statusa kvo. Kina je neizbježni faktor evropske bezbjednosti. Evropljani se još nijesu odlučili koji model bezbjednosti je najbolji za njih", rekao je Lete.
Stefano Stefanini, iz kompanije Project associates, kazao da je glavna prijetnja međuatlantskim odnosima uvjerenje glavnih članica da bi se neki izazovi(uticaj Kine, klimatske promjene) trebalo rješavati jedinstveno.
"Problem sa Kinom je u tome što se zajednički ne reaguje na izazov koji ona predstavlja", kazao je on.
Komentarišuci uticaj Bregzita na NATO, on je kazao da je Velika Britanija ključna spona između Vašingtona i Evrope.
Predstavnica inicijative Buduća Evropa Džudi Ensli kazala je da je glavna prijetnja NATO-u vraćanje konkurencije velikih sila i ruske aktivnosti.
"Većina država članica NATO-a Rusiju vidi kao prijetnju, neke manje, neke više. Ne radi se o tradicionalnim vojnim prijetnjama, nego o hibridnim. Svi mi, svako u svojoj zemlji, razvija kapacitete za borbu protiv ovih prijetnji", rekla je Ensli.
Nju, kako je rekla, brine turska kupovina ruske robe.
"Kina je prijetnja na koju treba da se fokusiramo u novoj strategiji odbrane. Ne brinu me toliko kineske investicije u Evropi. Glavni fokus, sa američke tačke gledišta, je na tome da Evropljani više troše na odbranu", kazala je Ensli.
Robert Pščel, iz NATO odeljenja za spoljnu politiku, kazao je da NATO treba da se prilagođava.
"NATO se suočavao sa različitim krizama, ali uvijek smo izlazili jači. Vrijeme iluzija je završeno. Poenta je u tome da imamo (NATO) politiku oko koje su se usaglasile sve članice", kazao je Pščel.
On je naveo da treba da se gleda krupni plan.
"Vodimo računa o interesima svih država članica. Ni NATO, ni EU nemaju skrivenu agendu", poručio je Pščel.
Govoreći o planovima Turske o nabavci sistema S-400 od Rusije, on je naveo da je Turska cijenjena članica NATO-a i da bi mu bilo veoma žao da dođe do nekog bilateralnog spora između Turske i SAD-a.
Bonus video:
