Stiven Kej je britanski advokat koji je u velikim međunarodnim krivičnim slučajevima zastupao klijente sa zvučnim imenima, poput Slobodna Miloševića i Uhuru Kenijate (sadašnjeg predsjednika Kenije). Posljednjih se mjeseci bavi Crnom Gorom. Sada zastupa i savjetuje crnogorskog biznismena Duška Kneževića, koji je već neko vrijeme u Londonu odakle pokušava da se odbrani od optužbi koje je protiv njega pokrenulo crnogorsko tužilaštvo.
CIN-CG razgovor sa Kejom počinje pitanjem šta je cilj izvještaja Crna Gora, narod protiv predsjednika, koji je ovaj britanski advokat nedavno sačinio i poslao na stotine međunarodnih adresa. U izvještaju se do detalja opisuje stanje u Crnoj Gori, posebno se apostrofira pitanje korupcije i zloupotrebe moći od strane predsjednika Mila Đukanovića.
KEJ: Ovaj izvještaj – Crna Gora, narod protiv predsjednika nastao je nakon razgovora sa Duškom Kneževićem, sa kojim sam se sastao kako bi razmotrili aktuelne probleme sa kojim se susrijeće država u kojoj je rođen. Znao je da sam ja, kao međunarodni advokat, bio uključen u neke od najznačajnijih slučajeva Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju koji se, kao što znate, bavio neposrednom istorijom bivših jugoslovenskih republika, koja je direktno uticala i na formiranje zemalja nastalih nakon raspada Jugoslavije, uključujući i Crnu Goru. I dalje redovno posjećujem region i znam koliko je za bivše jugoslovenske republike bitna Evropska unija, i sa ekonomske i sa političke strane s obzirom da nastoje da se uključe u glavne tokove evropskog života. Crnu Goru posmatram danas kao nekog ko sjedi u čekaonici za ulazak u evropski klub i razmatram zbog čega nije prihvaćena od zemalja članica. Vjerujem da sam u izvještaju notirao glavne i očigledne prepreke pošto u njenoj politici i biznisu postoje stvari koje su jednostavno nespojive sa evropskim standardima.
CIN-CG: Koji su Vaši glavni nalazi i zaključci?
KEJ: Ovaj izvještaj se fokusira na rasprostranjene optužbe u međunarodnim agencijama i medijima o postojanju političke korupcije i sukoba interesa u Crnoj Gori i to na osnovu dokaza o korumpcionaškim vezama između političara, državnih službenika, privatnog biznisa i dobijanja državnih poslova. Na žalost ove tvrdnje o korupciji nikada nisu bile pravedno i nezavnisno istražene, kako bi se došlo do istine. Regulatorna tijela i pravosudni organi u Crnoj Gori su ignorisali slučajeve zloupotrebe u koje se trebalo umiješati kako do njih ne bi došlo. To ukazuje da pravosuđe i državne institucije za sprovođenje zakona nisu bile nezavisni od političkog uticaja. Nezavisni novinari su bili pod pritiskom, pa i zatvarani kako ne bi mogli istraživati slučajeve korupcije, dok su mediji bliski vladajućim strukturama privilegovani i dobijali su podršku od vladajućih struktura.
Iako međunarodne agencije redovno bilježe postojanje korupcije i sukoba interesa, država Crna Gora nije uspjela riješiti ove probleme. Razlog ovog neuspjeha mora biti otkriven ukoliko građani žele da zauzmu svoje mjesto u Evropi.
Moja preporuka bila je da Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava Ujedinjenih nacija sprovede istragu o postojanju korupcije i veza između političara, državnih zvaničnika, privatnog biznisa i: 1) dodjele državnih ugovora; 2) korupcije u državnim regulatornim agencijama; 3) medijima; 4) pravosudnim organima i ostalim organa za sprovođenje zakona. Ovo je jedno međunarodno tijelo, ali postoje i druga, naročito unutar EU, koja imaju interes da istraže zdravlje političkog i poslovnog sistema.
CIN-CG: Bili ste uključeni u neke od suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom. Branili ste Miloševića i Uhuru Kenijata koji je kasnije oslobođen na Međunarodnom sudu pravde. Na osnovu Vašeg iskustva, da li smatrate da bi obim Đukanovićevih ilegalnih aktivnosti izvan granica njegove zemlje koje spominjete u izvještaju i o kojima su izvještavali zapadni mediji, mogao da mu osigura mjesto na optuženičkoj klupi u nekom zapadnom ili međunarodnom sudu?
Ukoliko to tako definišete onda ne. Međunarodni sudovi se bave univerzalnim zločinima, kao što su zločini protiv čovječnosti ili ratni zločini. Međutim, može postojati ekstrateritorijalna nadležnost u vezi sa prihodima od kriminalnih i ilegalnih poslova koji su stigli do bankovnih računa stranih banaka, kompanija ili imovine, tako da svako ko je sticao koristi od kriminala može biti krivično gonjen.
CIN-CG: Kako objašnjavate činjenicu da država koja nikada nije iskusila promjenu vlasti na izborima može postati članica Evropske unije, u nekom narednom proširenju, ukoliko do toga dođe?
Ne možete u evropskim modelima demokratije pronaći slučaj da ljudi ostaju na vlasti toliko dugo, kao u Crnoj Gori. Ta dugovječnost ukazuje na to da postoje kontrola nad demokratskim procesima koji sprječavaju opoziciju da se ravnopravno takmiči sa onima koji su na vlasti, kao što je to slučaj u državama poput Kazahstana. Niko ne može tako dugo održavati popularnost među narodom, ostajući vječito iznad svih ostalih rivala, bez skeleta u svom ormaru.
CIN-CG: Koliko dugo bi političari poput Đukanovića mogli ostati na vlasti u Velikoj Britaniji ili nekoj sličnoj zemlji nakon što bi bio otkriven čak i mali dio koruptivnih poslova od onoga što je bio slučaj u Crnoj Gori? Da li mislite da bi se održali svega nekoliko sati, dana ili čak i nedjelju?
U Velikoj Britaniji optužbe za korupciju, kriminalno ponašanje ili zloupotrebu vlasti od strane političara/ke, zahtijevale bi od njega/nje da se povuku i podnesu ostavke kako bi se odmah sprovela nezavisna istraga. Svaka zloupotreba vlasti, pored parlamentarne i policijske istrage, bila bi ispitana i u sudovima gdje sudije uživaju reputaciju nadležnosti, nezavisnosti, nepristrasnosti i integriteta.
CIN-CG: Kakvu je poruku poslala vlada Njenog Veličanstva svojom čestitkom na prvostepenoj presudi u slučaju „CG državni udar“? Mislite li da ponekad politika ima prevlast nad vladavinom prava, kada se radi o tuđoj teritoriji, čak i u najdemokratskijim državama?
KEJ: Nijesam siguran da se ministrov tweet o ishodu sudskog slučaja može računati kao čestitka vlade Njenog Veličanstva! Možda su stvarni problemi i zabrinutost zbog trovanja u Solsberiju Sergeja i Julije Skripalj izazvali prejaku reakciju od strane ministra spoljnih poslova Džeremija Hanta. Kako god, mora se napraviti razlika u kvalitetu istraga između zločina u Solsberiju i navodnog ruskog državnog udara u Crnoj Gori. Britanci su čak pronašli i bocu u kojoj je bio nervni agens, dostavili su snimke sa nadzornih kamera koje su pratile kretanje Rusa, otkrili su gdje su odsijedali, kao i sve detalje njihovog putovanja. Crnogorski slučaj je prvo suđenje na Balkanu koje uključuje oružje u kojem pištolji nikada nisu snimljeni ili fotografisani već su bačeni u jezero!
Nepojmljivo je da bi se u Velikoj Britaniji ovo suđenje odvijalo bez potkrepljujućeg dokaza i recimo lokacije poziva sa mobilnog telefona kako bi se provjerila istinitost svjedoka sa ozbiljnom kriminalnom prošlošću. Upravo su dokazi o lokaciji poziva koje sam dostavio okončali slučaj protiv predsjednika Kenijata pred Međunarodnim krivičnim sudom.
CIN-CG: Gdje vidite Crnu Goru za pet godina?
KEJ: Na to pitanje je teško odgovoriti. Crna Gora se nalazi na raskrsnici. Da li će skrenuti lijevo ili desno? Svako putovanje vodi do drugačije destinacije.
CIN-CG: Da li mislite da Zapad zainteresovan za dešavanja u Crnoj Gori pored svojih gorućih pitanja?
KEJ: Zapad brine o osnovnim slobodama i demokratskim pravima. Za njih je bitno da li ovi kvaliteti postoje u društvu, jer ukoliko postoje onda se tom društvu može vjerovati, a narod je dobrodošao u zapadnu zajednicu.
CIN-CG: Po Vašem mišljenju, koja je tajna Đukanovićevog dugog vladanja i koja je alternativa?
KEJ: Politička kontrola malog društva se lako može učvrstiti kako bi se omogućila kontrola nad drugim aspekatima. Mnogobrojnije nacije je teže kontrolisati na taj način, osim ako upravljate nemilosrdnom vojnom mašinom. Uvijek postoje alternative, ali moraju postojati i lideri koji su dovoljno hrabri da istupe i suprostave se diktatoru.
CIN-CG: Da li vjerujete da g. Knežević ima jake argumente protiv zahtjeva za ekstradiciju koji dolazi iz Crne Gore?
KEJ: Apsolutno.
CIN-CG: Ujedinjeni Arapski Emirati i Kipar su već odbacili zahtjeve Crne Gore da izruče strane državljane povezane sa navodnim slučajem državnog udara. Da li mislite da će te odluke koristiti odbrani u ubjeđivanju britanskih vlasti da su crnogorski zahtjevi političke prirode i da se zasnivaju na ličnom animozitetu crnogorske vladajuće klike prema Kneževiću, kako on tvrdi već duže vrijeme?
KEJ: To što je Kipar, kao država Evropske unije, ocijenio da se pojedinac u njegovoj nadležnosti koji je predmet političkog suđenja neče osjećati bezbjednim ili će biti loše tretiran u susjednom pravosudnom sistemu, predstavlja ozbiljan udarac za crnogorsko pravosuđe. Britanski organi i britanski sudovi će razmotriti sve zahtjeve za ekstradiciju na osnovu dokaza. Takođe će razmotriti postojanje dokaza o zločinu, da li je zahtjev politički motivisan, da li je pojedinac siguran i da li će se njegova ljudska prava poštovati. Primjena postupaka izručenja od strane određenih država kako bi se neutralisali politički protivnici dobro je poznata britanskim sudovima.
Bonus video:
