Poslanički klub Demokratske partije socijalista (DPS) insistiraće da položen državni ispit bude uslov za izbor članova Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), saznaju “Vijesti”.
Predstavnici vladajuće partije su to poručili na jučerašnjoj sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine Crne Gore, najavljujući da će zvaničan stav danas dostaviti predsjedniku i članovima Odbora za antikorupciju.
Civilni aktivista i bivši ministar Boris Marić formalno pravno ne spori zakonitost stava vladajuće partije, ali kaže da se radi o doslovnom tumačenju propisa u slučaju Agencije koja bi trebalo da bude nezavisno tijelo i koje pored toga ima loše rezultate u sprečavanju koprupcije.
Poslanica DPS-a i predsjednica Komisije za izbor članova ASK-a Daliborka Pejović juče je na plenarnoj sjednici, tokom rasprave o izmjenama Zakon o državnim službenicima, poručila da se izbor članova Savjeta politizuje u javnosti.
“Treba da prestanemo sa političkim, stručnim i svakim drugim diskontinuitetom. Vezano za Savjet ASK pozivam sve koji su zainteresovani da slobodno dođu kod mene, pročitaju zapisnik kada je biran direktor Agencije i da vide kako su tada članovi Savjeta eliminisali ili potvrđivali određene kandidature. Isti uslovi važe za direktora Agencije, kao i za članove Savjeta. Tada su svi ti uslovi i te kako mjereni i komentarisani”, kazala je ona tokom plenarne sjednice ističući da visoki kriterijumi nijesu slučajni.
“Njih treba da poštujemo da nam se ne bi desile greške da neko ko, bez obzira da li se bori protiv korupcije ili ne, ispunjava elementarne uslove da može s punim kapacitetom sjutra da odlučuje o sudbini najviših državnih funkcionera”, rekla je ona.
Skupštinski Odbor za antikorupciju prošle nedjelje nije izabrao nijednog od 12 kandidata za članove Savjeta, jer Komisija na čijem je čelu Pejović smtra da oni treba da imaju državni ispit.
Poslanica DPS se pozvala na član 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima kojim je propisao da to ne mogu biti oni koji nemaju stručni ispit. U tom članu piše da je to za potrebe rada u državnim organima. Zakon je promijenjen u odnosu na onaj iz 2012. koji je važio tokom izbora sadašnjeg Savjeta ASK-a i gdje za državnu službu nije bilo neophodno uvjerenje o stručnom ispitu, jer je kandidat mogao i naknadno da ga obezbijedi.
Predsjednik Obora Predrag Bulatović je nakon toga tražio izjašnjavanje Kolegijuma i istakao da DPS, na osnovu naknadno uvedenih formalnih uslova, može da eliminiše izbor onih kandidata iz civilnog društva i akademske zajednice koji im ne odgovaraju. Boris Marić, direktor Centra za građanske slobode (CEGAS) smatra da vladajuća koalicija pokušava sistemski da onemogući kritički pogled u Savjetu ASK. “U strogo formalnom smislu mogli bi reći da pri donošenju Zakona o državnim službenicima niko nije razmišljao o mogućim posljedicama primjene njegovih normi i da se tu ne može ništa. Međutim ako pristupimo ciljnom i sistemskom tumačenju, lako dolazimo do činjenica koje daju za pravo onima koji smatraju da se član koji propisuje obavezu položenog stručnog ispita ne treba primijeniti u konkretnom slučaju izbora članova Savjeta”, rekao je on “Vijestima”.
Marić: Otvoriti javnu debatu o motivima postupanja vlasti
“ASK je specifičan antikorupcijski organ koji u sistemu ima status nezavisnog organa. Karakter norme Zakona o sprečavanju korupcije ukazuje da nije obavezujuće imati položen stručni ispit za članove Savjeta, jer su obavezni uslovi mnogo zahtjevniji i ovaj čine samim tim nepotrebnim. Član Savjeta mora da ima visoku školsku spremu, 10 godina radnog iskustva, od čega najmanje pet godina radnog iskustva u vršenju poslova iz oblasti borbe protiv korupcije ili zaštite ljudskih prava, najmanje tri mišljenja o stručnim i radnim kvalitetima, što sve zajedno uslov iz Zakona o državnim službenicima čini neobavezujućim”, kazao je Marić.
On smatra da se Zakon o sprečavanju korupcije mora ciljno i sistemski tumačiti.
“Ako ne bi bilo tako, u Savjet ne bi mogli ući zaista istaknuti borci protiv endemske korupcije, profesori fakulteta, eksperti iz oblasti ljudskih prava, što je krajnji paradoks. Mora se otvoriti javna debata o motivima postupanja vlasti i činjenici da se i pored jasnih nalaza međunarodne zajednice o zarobljenosti državnih institucija, vladajuća elita opredjelila da ovo stanje dodatno pogorša”, kazao je on.
Bonus video:
