Crkva da koristi državnu imovinu, ali da je ne mijenja bez pitanja

VK: Zakon o slobodi vjeroispovjesti treba izričito da kaže da sama činjenica da se država proglašava vlasnikom nekih vjerskih posjeda neće automatski uticati na već postojeća prava na korištenje te imovine
11674 pregleda 81 komentar(a)
Nema jednostranog preknjižavanja crkava i manastira: Manastir Ostrog, Foto: Miloš Miškov/Betaphoto
Nema jednostranog preknjižavanja crkava i manastira: Manastir Ostrog, Foto: Miloš Miškov/Betaphoto

Evidentno je da zadatak Venecijanske komisije (VK) nije da procjenjuje istorijske činjenice i njihovu pozadinu, niti da odluči da li su, i koje sporne nekretnine pogrešno ili na silu 90-ih upisane u katastar na ime vjerske zajednice.

Takođe ni da li se u skladu sa crnogorskim zakonima može reći da pripadaju državi, niti da formuliše i primjenjuje pravila o ovom pitanju. To je dužnost crnogorskog zakondavstva, administracije i sudova.

Ovo se navodi u mišljenju Venecijanske komisije na Nacrt zakona o slobodi vjeroispovjesti. Iz Vlade su tvrdili da je ona jasno podržala predložena zakonska rješenja o zaštiti imovine i kulturnog nasljeđa, a iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MPC) da ovo tijelo nije podržalo jednostrano preknjižavanje crkvene imovine.

Venecijanska komisija preporučuje da Zakon o slobodi vjeroispovjesti treba izričito da kaže da sama činjenica da se država proglašava vlasnikom nekih vjerskih posjeda neće automatski uticati na već postojeća prava na korištenje te imovine.

“Ipak, ovo ne bi trebalo da utiče na pravo države da uvede striktne uslove korišćenja te imovine zbog očuvanja i zaštite kulturnog nasljeđa zemlje, uključujući i to da se za svaku izmjenu te imovine traži prethodna saglasnost države”, kaže se u mišljenju koje je juče objavljeno na sajtu VK.

U mišljenju se konstatuje da su istorijska i činjenična pozadina članova kojim se propisuje imovina vjerskih zajednica, nejasna. Takođe, navodi se da im je na sastancima više sagovornika kazalo da bi predložene odredbe mogle “pokriti” bitan broj religijskih građevina koje su dio kulturnog nasljeđa, a koje su sagrađene ili stečene od javnih prihoda države ili su bili u njenom vlasništvu do 1. decembra 1918.

Navode i da im je iz crnogorskih vlasti rečeno da odredbe ovog zakona ne predstavljaju oduzimanje imovine niti konfiskaciju, jer su te nekretnine dio kulturnog nasljeđa Crne Gore, te da ne treba da se upisuju na ime vjerskih zajednica jer po prevlađujućim legalnim principima u Crnoj Gori, one zakonski pripadaju dražavi.

“Ovo bio, takođe, objasnilo na nedostatak prava na kompenzaciju u članovima 62 i 63”, navodi se u mišljenju Venecijanske komisije.

Oni su ocijenili i da će vjerska zajednica moći da ospori tvrdnje vlasti da predmetna nepokretna imovina spada u pravni režim tako što će iznijeti dokaze o tome da imovina predstavlja izuzetak od primjene takvog opšteg pravnog režima i da stvarna registracija u katastru ima zakonsku osnovu.

Komisija preporučuje da se se moraju postaviti standardi kakvi se dokazi o vlasništvu mogu koristit, iako navode da im je objašnjeno da svaki dokaz, uključujući i pisane dokumente ili svjedočenja, vjerska zajednica može iznijeti kako bi u administrativnoj i sudskoj proceduri dokazala zakonsko uporište posjedovnog lista u katastru.

“Odredbe treba da obezbijede ključne standarde dokaza koji će se primjenjivati u administrativnim i sudskim procedurama kako bi se dokazala prava na imovinu”, navode iz VK.

Premijer Duško Marković ranije je poručio da je Crna Gora od Venecijanske komisije dobila “potvrdu slobode, nezvisnosti i demokratskog potencijala”. “Državi je Ustavom dato pravo da uređuje sva društvena pitanja - ne na nečiju štetu, nego u interesu svakog građanina i njegovih prava i sloboda. Tako će biti i sa ovim zakonom. Mi nećemo uređivati ko će i kada ići u crkve i manastire, ali one pripadaju narodu, odnosno državi Crnoj Gori, i to niko ne može osporavati”, poručio je Marković.

Iz Vlade su u petak, nakon plenarne sjednice u Veneciji, naveli da je VK donijela pozitivno mišljenje na Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, konstatujući da predloženi zakonski tekst donosi značajne pozitivne promjene postojećeg zastarjelog zakonodavstva.

Moraju se postaviti standardi kakvi se dokazi o vlasništvu mogu koristiti, navodi Venecijanska komisija

Nakon Vlade oglasio se i protojerej-stavrofor Velibor Džomić, koordinator Pravnog savjeta MPC, koji je tvrdio da komisija nije podržala jednostrano preknjižavanje crkvene imovine i nije tačno da je pozitivno ocijenila Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti. “Bez sudske i administrativne procedure, upravno–pravne procedure, koja je propisana zakonom nema preknjižavanja crkvene i druge vjerske imovine. To je ključna poruka Venecijanske komisije”, poručio je Džomić.

VK je analizirala Nacrt zakona, koji bi potom trebalo da uđe u vladinu proceduru.

Vlada kaže nije htjela preknjižavanje, Mitopolija kaže da to nije dozvolila VK

Iz Vlade su juče ponovili da mišljenje Venecijanske komisije smatraju veoma pozitivnim, jer je, kako navode, sa najviše evropske stručne adrese nedvosmisleno potvrđeno pravo Crne Gore da zaštiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i da obezbijedi da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji naše države.

“Nijesu tačni navodi Mitropolije crnogorsko-primorske da je Vlada planirala „jednostrano preknjižavanje crkava“ i da je VK mišljenjem navodno osujetila tu namjeru Vlade, jer odredbe Predloga zakona o državnoj imovini nije podržala „na način na koji je željela, predlagala i očekivala vlada“.

Koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske protojerej-stavrofor Velibor Džomić kazao je za Radio Svetigoru da se pokazalo da su netačna uvjeravanja predstavnika crnogorske vlasti da je Venecijanska komisija dala pozitivno mišljenje o predlogu tog zakona:

”U vezi odredbe o crkvenoj imovini pokazalo se da smo istinu zborili kada smo rekli da nema saglasnosti VK za jednostrano preknjižavanje imovine crkava i vjerskih zajednica. Dakle, to nije prošlo, nije dobilo pozitivno mišljenje. A ono što je jako važno, mogućnost, dakle, koja stoji pred državom kao subjektom prava, postojala je i do sada. Ništa novo u odnosu na ono što već danas pa i decenijama svaki subjekt, pa i država kao subjekt prava ima, a to je dostupnost sudskim organima. Nema one ideje da se jednostrano preknjižava imovina na osnovu popisa organa uprave nadležnog za imovinu i da katastar postupa po tome. Naprotiv: svako može da podnese zahtjev, i ja mogu danas da podnesem zahtjev da je vaš stan moj, ali to ne znači ostvarivanje prava po tom zahtjevu“, rekao je on.

Bonus video: