Ovo je prvi put da neko predlaže ovaj zakon u Crnoj Gori, a predlagač zakona je potpredsjednik URE Miloš Konatar.
Na okruglom stolu „Ispitivanje porijekla imovine – spremnost i izazovi“ koji organizovan u sklopu projekta „Društveni dijalog – zajedno do rješenja“ učestvovalo je više od 70 pravnika, ekonomista, advokata, predstavnika nevladinih organizacija, političkih partija i državnih organa. Na njemu je ocijenjeno da je dijalog osnov kulture, razvoja demokratskog društva i vizija stvaranja uspješne evropske zajednice.
„Društveni dijalog – zajedno do rješenja“ pokrenuli su Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Centar za građanske slobode (CEGAS), Savez građana (CIVIS), i Građanski pokret URA. U okviru Društvenog dijaloga tretiraće se razne teme i oblasti kroz okrugle stolove, panel diskusije i tribine sa ciljem pronalaska konstruktivnih rješenja za konkretne probleme građana.
NEOPHODNO ISPITIVANjE PORIJEKLA IMOVINE
Na okruglom stolu je ocijenjeno da je za efikasnu borbu protiv kriminala i korupcije neophodno ispitivanje porijekla imovine i to tri grupe lica: javnih funkcionera, tranzicionih biznismena pobjednika privatizacija i lica bliskih organizovanim kriminalnim grupama.
Lider URE Dritan Abazović, u uvodnom obraćanju, ocijenio je da je dijalog prijeko potreban Crnoj Gori. Crna Gora pripada svima jednako i svi treba da se uključe u rješavanje nagomilanih problema, koje naša zajednica ima. Prema njegovim riječima, dijaloga ne može biti tamo gdje je moć mjerilo istine, gdje se odluke donose u maloj grupi ljudi i gdje političke elite stvaraju konflikte.
Abazović je istakao da sistem ne može da bude promijenjen ukoliko ne budu donijeti Zakon o porijeklu imovine i Zakon o lustraciji i otvaranju tajnih dosijea.
Predsjednica CIN-a, Milka Tadić Mijović, istakla je da se Crna Gora nalazi u dubokoj političkoj, ekonomskoj i moralnoj krizi i da joj je potrebna obnova iz temelja, jer su njene institucije zarobljene, a politički i ekonomski monopoli omogućili su „jednoj maloj, otuđenoj grupi ljudi da već 30 godina upravlja zemljom, kupujući izbore, narušavajući opšti interes i razarajući resurse“. Ona je naglasila da je glavni zadatak svih da spriječe dalje razaranje društvenog bogastva.
Generalni sekretar CIVIS-a, Zoran Miljanić, rekao je da je Zakon o porijeklu imovine postojao u doba SFRJ i da je 90-e godine polako ukidan u svim republikama.
„Onim elitama, koje su tada došle na vlast, ovaj Zakon nikako nije odgovarao. Bez njega, do današnjeg dana, su se toliko obogatili, da mi ne možemo ni imati predstavu o kojim se ciframa radi. Tome se mora stati na kraj. Usvajanjem Zakona o porijeklu imovine, ozbiljna država i ozbiljne institucije će imati dosta posla. “, kazao je Miljanić.
Pravnik i izvršni direktor CEGAS-a, Boris Marić, smatra da je dijalog najbolja osnova da se dođe do društvenih istina i da se ukaže na odgovornost donosilaca odluka i onih koji artikulišu javne politike radeći u državnim institucijama. On je istakao da Zakon o porijeklu imovine, nije lov na vještice nego je, kako je pojasnio, dio preventivnog mehanizma. Ozbiljna država mora da ima ovakve mehanizme
Advokat Goran Rodić, kazao je ne samo u ovoj, nego i u drugim oblastima društvenog života, manje-više imamo zakonska rješenja, koja mogu da daju rezultate, ali ako se primjenjuju. Implementacija je očigledan problem kod nas. On je apostrofirao pitanje odgovornosti kao nešto što nedostaje našem društvu.
Pomoćnica direktora Poreske uprave, Gordana Pejović, kazala je da svaki građanin Crne Gore mora da bude dovoljno samosvjestan da prijavljuje svoje prihode, a nadležni organ će, vršiti kontrolu tih poreskih prihoda.
„Kada naš poreski inspektor dođe u kontrolu poreskog obveznika, on iskontroliše poreskog obveznika, ali je ostao neiskontrolisan onaj vlasnik, a pogotovo onaj neformalni vlasnik. U budućem vremenu, kroz izmjenu određenih zakonskih okvira, ćemo vršiti i takve kontrole“, kazala je Pejović.
Doktor poreskog prava, Ilija Vukčević, kazao je da je potrebno da se usvoje izmjene i dopune Zakona o poreskoj administraciji, koje bi dale ovlašćenja Poreskoj upravi u domenu kontrole imovine fizičkih lica, a naziv tog instituta je unakrsna procjena.
Predstavnik pokreta „Odupri se“, Džemal Perović, je kazao da je u Crnoj Gori potreban dijalog koji će iskristalisati alternativu režimu. On je istakao zadovoljstvo činjenicom da okruglom stolu prisustvuju ljudi koji bi mogli sačinjavati dvije kredibilne i stručne vlade.
URA predlaže Zakon o porijeklu imovine
Građanski pokret URA predložio je krajem marta 2019. godine Zakon o porijeklu imovine kao jedan od ključnih mehanizama u borbi protiv korupcije.
Ovo je prvi put da neko predlaže ovaj zakon u Crnoj Gori, a predlagač zakona je potpredsjednik URE Miloš Konatar. On je istakao da su organizovani kriminal i korupcija najveći neprijatelji Crne Gore.
Zakon bi obavezivao javne funkcionere i pobjednike tranzicije koji su se obogatili kroz privatizacije društvene svojine da dokažu porijeklo svoje imovine i objasne odakle im novac za nekretnine, skupe automobile, satove i razne druge privilegije. Ovaj Zakon je jedan od načina za utvrđivanje kako su pojedinci sa vlasti na čelu sa predsjednikom države Milom Đukanovićem stekli prve milione i došli do ogromnog bogatstva.
Primjenom ovog zakona kroz oduzimanje nelegalno stečene imovine značajno bi se napunio budžet Crne Gore. Poreska uprava i Agencija za sprječavanje korupcije imali bi obavezu da neselektivno sprovode kontrolu porijekla imovine svih lica na koje se zakon odnosi.
Lider URE Dritan Abazović istakao je na okruglom stolu da će ovaj Zakon relaksirati sve koji su radili pošteno i da građani ne treba da brinu. Istakao je spremnost i zalaganje da kada se ovaj Zakon usvoji prva lica koja će biti kontrolisana budu iz GP URA.
