Crna Gora vjeruje da je evropska perspektiva jedini garant da region Jugoistočne Evrope bude zona mira, sigurnosti i razvoja, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, navodeći da zabrinjava usporavanje i zamagljivanje politike proširenja.
On je istakao da je za Crnu Goru važno da ima Evropsku uniju (EU) kao partnera koji podstiče reformske procese i daje jasnu i nepromjenjivu perspektivu.
„Kako zbog Balkana koji je već propustio puno istorijskih prilika, tako i zbog Evrope koja rizikuje da propusti sadašnju priliku i potvrdi i unaprijedi konkurentnost i prestižnost u aktuelnom globalnom prestrojavanju“, rekao je Đukanović na samit Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi u Sarajevu.
On je poručio da nema važnijeg preduslova za ekonomski i društveni razvoj zemalja od jasne upućenosti regiona na EU.
„Mi u Crnoj Gori čvrsto vjerujemo da je evropska perspektiva jedini garant da region Jugoistočne Evrope zaista pretvorimo u zonu mira, sigurnosti, bezbjednosti i razvoja, što je i temeljni cilj Procesa saradnje. Zato nas zabrinjava usporavanje i zamagljivanje politike proširenja“, kazao je Đukanović.
On je naglasio dva ključna aspekta – sveobuhvatno infrastrukturno povezivanje, transportno, energetsko i digitalno, kao i obrazovanje.
Prema riječima Đukanovića, teško je govoriti o razvoju, mobilnosti radne snage i slobodnom protoku roba i kapitala u fizički slabo povezanom regionu i uslovima deficita znanja.
Crna Gora, kako je naveo, pozdravlja deklaraciju koja će danas biti usvojena.
Đukanović je rekao da Crna Gora ostaje snažno posvećeni promociji dobrosusjedske politike i regionalnoj saradnji u pravcu jačanja demokratije, uzajamnog razumijevanja i povjerenja i međusobne povezanosti.
„Čvrsto vjerujemo da je neophodno nastaviti sa onim aktivnostima i politikama koje su komplementarne evropskoj integraciji regiona“, naveo je on.
Đukanović je dodao da je dinamika dešavanja ne samo u regiji, već i šire, u Evropi, intenzivna.
„S druge strane, izazovi i zadaci koji su pred nama su gotovo nepromijenjeni“, istakao je on.
Đukanović je podsjetio na istraživanje Savjeta za regionalnu saradnju, prema kome jedna trećina mladih na Zapadnom Balkanu nije zadovoljna vještinama koje im pruža postojeći obrazovni sistem.
„Kod više od trećine njih, u posljednjih 12 mjeseci bilo je traženo da ili nauče nove ili poboljšaju postojeće vještine“, dodao je Đukanović.
Kako je naveo, uzimajući u obzir taj i podatak da 61 odsto mladih u regionu članstvo u EU vidi kao „dobru stvar“, onda je jasno šta mora da bude prioritet politika i vlada.
„Ako se tome doda da nam populacija ubrzano stari i da imamo već dugo prisutnu praksu masovnog odlaska mladih, onda je ozbiljnost situacije i važnost pravovremene reakcije još naglašenija“, dodao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, samit u Poznanju potvrdio je da je određeni napredak postignut, ali i da preostaje dosta onoga na čemu treba intenzivno raditi i gdje treba uvećati napore i međusobno povjerenje.
On smatra da fokus regionalne ekonomske saradnje treba prvenstveno da bude na agendi povezivanja i konkretnim rezultatima u toj oblasti.
Đukanović je naveo da su dva važna utiska obilježila vrijeme koje je prethodilo današnjem susretu.
„Prvi je zastoj u integraciji zemalja Zapadnog Balkana u dosadašnjem periodu ove godine. Za upućene očekivan i politički najavljen“, rekao je on.
Đukanović je podsjetio na zaključke nedavnog Evropskog savjeta - odluke o početku pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom odložene su za jesen, nema vizne liberalizacije za Kosovo, o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine raspravljaće se još tokom godine, Crna Gora nije dobila zeleno svjetlo za otvaranje posljednjeg pregovaračkog poglavlja, samo je Srbija uspjela da otvori jedno poglavlje.
„Da li je to ono što smo očekivali i da li je to realan odraz napora koje su proevropske vlade u regionu učinile u prethodnom periodu“, pitao je on.
Kako je naveo Đukanović, drugi važan momenat su ponovljene obeshrabrujuće poruke sa nekih od najvažnijih evropskih političkih adresa.
„Posljednja, koja je uslijedila nedavno nakon sastanka na vrhu, jasno odbija svako proširenje prije dubokih institucionalnih reformi u cilju unaprijeđene funkcionalnosti EU“, kazao je on.
Đukanović je rekao da ne žuri sa zaključcima, posebno ne sa, kako je naveo, onim od kapitalnog značaja za budućnost zemalja regiona.
„Ali, nesklon tome da jezičko-političkom ekvilibristikom kompenziram utisak izostalog napretka, vjerujem da ćemo veoma brzo morati otvoriti pitanje – kakva je stvarno budućnost proširenja i jesmo li i dalje mi, zemlje Zapadnog Balkana i EU privilegovani partneri ili se vraćamo na poziciju susjeda koji dijele brigu o perspektivi zajedničkog kontinenta“, naglasio je Đukanović.
On je istakao da je važno imati vjerodostojne, a ne poželjne ocjene.
„Tačno je da prema posljednjim rezultatima izbora za Evropski parlament, dvije trećine izabranih u predstavničkom domu podržava viziju ujedinjene Evrope, kao što je iskustveno tačno da to ne predstavlja garanciju dogledne perspektive članstva za zemlje našeg regiona“, kazao je Đukanović.
On je rekao da očekuje da će EU u konstituisanju novih institucija sačuvati potrebnu pažnju za proces proširenja i integraciju Zapadnog Balkana i da će politika proširenja imati mjesto na agendi nove Komisije.
„Ali, ono što ne smije biti prepušteno nadi, nego već predstavlja našu obavezu je jasna zajednička pozicija naših zemalja po pitanju perspektive i očekivanja u odnosima sa EU“, zaključio je Đukanović.
Bonus video:
