Demokratska partija socijalista (DPS) bi izbjegla promjene u radu Odbora koji se bavi reformama izbornih zakona i nevoljno je prihvatila Briselski plan Demokrata i Građanskog pokreta URA, a na opoziciji je da sada taj uspjeh valorizuje, ocijenila je izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Ona za “Vijesti” kaže da su sukobi unutar opozicije, nakon što je promijenjen način na koji će se reforma izbornih i drugih zakona odvijati, očekivani, te da pokazuju da nije samo vlast kriva za opozicione neuspjehe, već da tome doprinosi i sama opozicija.
Sukobi u opoziciji, naročito između Demokrata i Demokratskog fronta (DF) eskalirali su kada je u parlamentu postignut dogovor da se partija koju predvodi Aleksa Bečić uključi u reformisanje izbornih zakona, nakon čega su iz Fronta napali Demokrate tvrdeći da više nisu opozicija jer su navodno postigli dogovor sa DPS-om, dok su iz Bečićeve partije uzvratili optužbama da je Milo Đukanović mentor DF-a.
Uljarević smatra da je upućenim posmatračima i onima koji zaključuju na osnovu činjenica, jasno da nije riječ o dogovoru DPS-a i Demokrata. “Već o nevoljnom prihvatanju tzv. Briselskog plana, koji su osmislili Demokrate i URA, od strane DPS-a, a nakon uspješnog posredovanja Evropske unije kroz njenog najvišeg predstavnika u Crnoj Gori, ambasadora Aiva Orava i nekoliko ambasadora uticajnih država članica EU”, kaže ona.
Dodaje da se radi o kvalitativnom iskoraku kojem su presudno doprinijele Demokrate po kojima se ovih dana baca drvlje i kamenje iz, kako navodi, onih struktura koje cijene da su samo oni mjera opozicionog djelovanja, ali i onih koji ovo vješto koriste da bi minimizirali štetu za DPS. Izmjene dijela pravila o funkcionisanju i nadležnosti Odbora, kaže Uljarević, suštinski popravljaju status opozicionih predstavnika, a smanjuju prostor DPS-u za spinovanja i pokušaje prevara. “Dodatno, sada se otvaraju ozbiljne šanse da se konačno postigne saglasnost u vezi s pravilima za poštene izbore, ali daje i Odboru ključna riječ za set medijskih zakona, izbor novog Savjeta RTCG, kao i za uspostavljanje okvira za prevazilaženje problema koji se odnose na rad Državne izborne komisije (DIK), Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), Agencije za elektornske medije (AEM) itd”, kaže Uljarević. “Nema ozbiljnog dijaloga ako ga vlast i opozicija ne vode na koliko-toliko ravnopravnim osnovama, i zato je ovaj Odbor do sada bio klinički mrtav”, dodaje ona.
Poslanik Demokrata Danilo Šaranović kaže da je DPS u kontinuitetu odbijao usvajanje “Briselskog plana” Demokrata i URA koji je podržala EU te da je prošle godine sa DF-om formirao Odbor za, kako navodi, dogradnju izbornog zakonodavstva. Međutim, za godinu dana nije bilo rezultata rada tog Odbora”, navodi Šaranović.
On tvrdi da je prije dva dana, pod velikim pritiskom međunarodne zajednice i domaćih evropskih snaga, DPS bio prinuđen da prihvati “Briselski plan”.
U predlogu DPS-a i DF-a, objašnjava poslanik Demokrata, naziv tijela je Odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva, a u predlogu Demokrata i, kako navodi, međunarodne zajednice, naziv odbora je Odbor za sveobuvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Razlika je, dodaje on, i to što “odbor DPS-a i DF-a” predviđa implementaciju samo nekih preporuka OEBS-a i ODIHRA, dok predlog Demokrata i međunarodne zajednice zahtijeva implemetaciju svih preporuka OEBS-a i ODIHR-a.
“U Odboru DPS-a i DF-a odluke su se mogle donositi i sa samo 7 od 14 članova Odbora, dok Predlog Demokrata i međunarodne zajednice predviđa odlučivanje sa minimum 11 od 14 članova, odnosno 75 odsto, što opoziciji daje drastično veći uticaj u donošenju odluka”, navodi Šaranović.
On, između ostalog, navodi i da je predlogom Demokrata i međunarodne zajednice obezbijeđeno formiranje specijalnog tijela koje će nadzirati i kontrolisati cjelokupni predizborni i izborni proces.
Uljarević smatra da je prethodni format u smislu načina odlučivanja i nadležnosti najviše odgovarao DPS-u.
“Unaprijeđeni format Odbora revitalizuje ovo tijelo, bitno mijenja stvari i predstavlja uspjeh ukupne opozicije. Međutim, na toj istoj opoziciji je da bez uobičajene pizme taj uspjeh valorizuje i ako njeni predstavnici budu nastupali mudro, konstruktivno i principijelno da upravo od ove tačke započnu i neke veće promjene”, kaže ona, i dodaje da ne misli na promjene u smislu kratkoročnog popravljanja pojedinačnih pozicija na štetu neke druge opozicione partije.
“Nego promjene u smislu iskakanja iz začaranog kruga u kojem se kao društvo isuviše dugo vrtimo, a što nam ograničava ukupan društveni napredak. Bila bi šteta izgubiti ovu priliku i podršku koju EU daje ovom dijalogu, jer sve je manje šansi, ali i strpljenja naših građana koji imaju velika očekivanja od opozicije i njene uloge u uređenju sistema u kojem živimo”, zaključila je Uljarević.
Građani u Crnoj Gori su zreliji nego što populisti misle
Uljarević poručuje da su sukobi unutar opozicije očekivani iako to predstavlja ružan podsjetnik da nije samo vlast kriva za opozicione neuspjehe, već da tome doprinosi i sama opozicija.
“Jer često svjedočimo žešćim unutaropozicionim bitkama nego minimalnom sistemu koordinacije u djelovanju protiv vlasti koja se retorički predstavlja kao ključni oponent. Ne vidim argumente da se pojedine opozicione stranke bune protiv odluke koja povećava i njihove mogućnosti da utiču na legalnosti i legitimitet izbora u 2020, a vjerujem da je crnogorski građanin mnogo zreliji od slike koju o njemu imaju poslanici koji populističkom retorikom i napadima na kolege žele da dobiju neke poene”, kazala je ona za “Vijesti”.
Ne trebaju nam opet “fikus ministri”
Uljarević navodi da je teško razumjeti insistiranje na tehničkoj vladi, što čini dio opozicije, jer bi, kako tvrdi, ona bila duvanje u jedra DPS-u.
“I ko god to ne vidi - ili ne razumije politiku i političke procese ili pomaže DPS-u ili prosto želi da ostvari svoje kratkoročne interese. Mi smo imali to iskustvo 2016, i to u sasvim drugačijim okolnostima direktnog i snažnog pritiska međunarodnih partnera, što je bilo podržavajuće za poziciju opozicije. Ta vlada je tada mala ograničene domete, a sa ove distance bi se mogli reći i da napravila štetu opozicinim partijama koje su u njoj učestvovale”, navodi Uljarević.
Promjene su, dodaje ona, moguće sadržajnim i strateškim opozicionim djelovanjem koje uključuje efikasan sistem praćenja rada VDT-a, ASK-a, DIK-a, AEM-a i RTCG, a to sve nije u nadležnosti Vlade.
“Što to, recimo, jedan opozicioni ministar finansija može sam ili sa još dva savjetnika uraditi u Ministarstvu finansija u kojem bi prilikom dolaska zatekao jednog sekretara koji operativno rukovodi tim ministarstvom i 11 generalnih direktora direktorata po oblastima, a koje ne može pomjeriti jer se radi o ljudima koji su izabrani na konkursu, a nad kojima će imati minimalan ili nikakav autoritet jer oni rade za postojeći sistem? Pritom, svi oni i oni hijerarhijski ispod njih na takvog ministra gledaju samo kao na prolaznu pojavu zbog kojeg neće rizikovati svoje pozicije, već će ga dnevno opstruirati”, navodi Uljarević.
Ukratko, dodaje ona, umjesto pet ili sedam fikus ministara potrebno je imati profesionalne ljude u onim institucijama koje imaju nadležnost da kontrolišu i ako se utvrdi kršenje sankcionišu Vladu.
“A to su VDT, ASK, DIK, uz ono što je oslobađanje medija preko promjena savjeta AEM-a i RTCG”, kaže direktorka COG-a.
Bonus video: