Crnogorski političari se rijetko izvinjavaju političkim protivnicima, iako u javnim raspravama sve češće koriste uvrede i teške riječi.
Dok se stranački lideri deklarativno zalažu za dijalog i pozivaju na saradnju, u medijskim ratovima stranačka saopštenja obiluju uvredama i diskriminacijom društvenih grupa. Zbog toga su izvinjenja na crnogorskoj političkoj sceni mogu smatrati incidentom, dok je nivo političke kulture sve niži.
Programski direktor Građanske alijanse (GA) Boris Raonićsmatra da se političari izvinjavaju rijetko jer to smatraju slabošću.
“U dinarskom mentalitetu izvinjenja nijesu učestala pojava, pa tako ni u političkoj kulturi na ovim prostorima. Izvinjenja među političarima naravno da su veoma rijetka jer se smatraju slabošću, a ne vrlinom koju treba cijeniti. Čak i onda kada se od toga ima politička korist, koriste se eufemizmi poput ‘izražavanja žaljenja’, poput izvinjenja Mila Đukanovića zbog granatiranja Dubrovnika”, kazao je Raonić.
Funkcioneri Demokratskog fronta (DF) u Budvi, Milo Božović i Đorđije Vujović, nedavno su se ogradili od saopštenja tog političkog saveza u kojima se iznose homofobne uvrede na račun fukcionera Crnogorske. Dok je Božović kazao da se u saopštenjima “prešla mjera dobrog ukusa”, Vujović je kazao da nije bio upoznat sa sadržajem saopštenja ispod kojeg je potpisan, dok su ga iz stranačke centrale demantovali navodeći da je korigovao tekst. Uvrede Demokratskog fronta uslijedile su nakon što se Crnogorska usprotivila planovima budvanske uprave da na Jazu organizuje manifestaciju “Guča u Budvi”.
Nakon što su iz LGBT Foruma Progres najavili krivične prijave zbog homofobnih izjava, iz DF-a su je optužili da time pokušava da “dobije inostrane grantove”...
Sociolog Andrija Đukanović upozorio je da u Crnoj Gori argumentovana rasprava ustupa mjesto uvredama, zbog čega je nivo političke kulture na niskom nivou. Komunikacija na političkoj sceni je, tvrdi Đukanović, obojena diskriminatorskim tonovima i mržnjom.
“Veliki problem je nedostatak dijaloga među političkim subjektuma. To otežava izlazak iz krize jer jedino kroz dijalog i nalaženje zajedničkog jezika možemo donositi prave odluke. Ali, za dijalog je potrebno poštovanje i spremnost na razgovor, a u atmosferi gdje su svi jedni drugima krvnici to je teško očekivati”.
Teške riječi odavno nijesu rijetkost ni u parlamentu gdje se poslanici međusobno nazivaju “kretenima, besprizornicima i ološem”, a zbog uvreda na račun državnih zvaničnika izmjenama poslovnika uvedene su novčane kazne za poslanike koji pretjeraju u izlaganjima. U nekoliko navrata u skupštini su spriječeni i fizički obračuni parlamentaraca, a na poslanike DF-a se 2016. godine zalijetao i tadašnji premijer Milo Đukanović nakon što im je prethodno nazvao kretenima.
Kada je godinu ranije tadašnjeg poslanika Pozitivne Dritana Abazovića u parlamentu nazvao “bitangom”, Đukanović se kasnije zbog toga izvinio javnosti, ali ne i poslaniku opozicije.
Predsjednik države nije se izvinjavao ni kada je nezavisne medije nazivao “fašistima”, dio opozicije “izdajnicima i stranim plaćenicima” a NVO opisivao kao “parapolitičke organizacije”.
Lider DPS-a izvinio se 2000. godine hrvatskom narodu zbog učestvovanja Crnogoraca u agresiji na dubrovačko područje početkom devedesetih.
“Teško je očekivati da će neko od naših političara prihvatiti grešku i priznati da nije bio u pravu. Rijetko se čuje izvinjenje a upravo je glavna karakteristika dijaloga da si spreman da priznaš grešku. To je od naših političara nemoguće očekivati, jer im je najvažniji interes partije koji će braniti do iznemoglosti”, kazao je Andrija Đukanović.
Ocijenio je da su političke izjave prepune diskriminacije, stereotipa i mržnje.
“Često su uvredljive, ne samo za političke protivnike, nego i za čitave grupe u društvu. Zato je atmosferi mržnje nemoguće očekivati izvinjenja”.
Političari manje vrijeđali u ratnim devedesetim
Đukanović upozorava da političke polemike u Crnoj Gori sve češće podsjećaju na vrijeme ratnih devedesetih godina prošlog vijeka.
“Mada je tada nivo komunikacije ipak bio na mnogo većem nivou. Ne sjećam se da je bilo fizičkih obračuna i uvreda, a bilo je ratno stanje. Komunikacija među političkim subjektima često me podsjeti na svađe i tuče u nekom srednjoškolskom dvorištu. Na tom nivou zrelosti je ponašanje političke elite”, istakao je on.
Uvrede opasne, jer birači uče od lidera
Raonić smatra da bi izvinjavanja političara bila dobra za političku kulturu u državi, čime bi se poboljšali ukupni odnosi i smanjile tenzije.
“Bilo bi blagotvorno kada bi izvinjanja nakon incidenata postala praksa. Ali, ona moraju biti blagovremana, precizna i nekalkulantska. Povoda, nažalost, ima previše. Gotovo svakodnevno u medijima i na društvenim mrežama i javnim forumima svjedočimo grubim izjavama koje ne priliče civilizovanim ljudima”.
Đukanović upozorava da političari moraju shvatiti da postoji nešto više od partijskog interesa. On smatra da se pozitivni pomaci mogu očekivati kada političari shvate da je dijalog sam po sebi vrijednost koja može dati samo pozitivan rezultat.
“Kompromis je nužan činilac stabilnosti društva, ali za to su potrebni svjesni ljudi sa vizijom društva koje će biti široko za sve koji u njemu žive. Ovako, zarobljeni u svojim interesima i pogledima na svijet naši politički djelatnici teško mogu doprinijeti uspostavljanju normalne komunikacije i odnosa u društvu. Političari moraju voditi računa što pričaju i kako se ponašaju, jer njihov primjer slijede i glasači”.
Bonus video:
