Ministarstvo kulture će u roku od dva mjeseca podnijeti prijavu zbog vrijeđanja državnih simbola na Kanli Kuli u Herceg Novom, ali ona neće biti podnijeta zbog nastupa Vlada Gergijeva, već drugih izvođača, saopšteno je “Vijestima” iz kabineta ministra kulture Aleksandra Bogdanovića.
Da li će to biti prekršajna ili krivična prijava, Ministarstvo ostavlja državnom tužilaštvu da odluči:
“Prijava će biti podnijeta nadležnim organima u zakonskom roku. Pravno utemeljenje upravo je kršenje zakonskih normi. Kako smo proteklih dana svjedočili raznim (zlo)namjernim navodima, a da bi izbjegli dalje nejasnoće - naglašavamo da Ministarstvo kulture nije reagovalo povodom pjesme “Tamo daleko”. U pitanju je, očito, zamjena teza - jer organizatori jako dobro znaju da na Kanli kuli te večeri nije nastupio samo jedan izvođač, a otud i koje su pjesme bile na repertoaru drugih muzičara”, objasnili su.
Oni su nakon koncerta “Za naše Kosovo i Metohiju” koji je održan 13. avgusta najavili da je “isticanje simbola drugih država, skrnavljenje zvanične himne Crne Gore uz, u takvim prilikama, gotovo nezaobilazne političke i nacionalističke poruke, samo neki od elemenata zbog kojih će Ministarstvo protiv organizatora koncerta podnijeti prijavu”.
Na koncertu su isticane srbijanske zastave, klicalo se Kosovu a pored Georgijeva nastupali su Ivana Žigon i “Kosovski božuri”, “Grupa 357”, Divna Ljubojević, Trubački orkestar Marka Gligorijevića i Danica Crnogorčević. Mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije objasnio je zatim da se na Trgu od ćirilice vijorila zastava kralja Nikole Petrovića i da ministar ne zna posao koji radi.
U odgovorima “Vijestima” Ministarstvo nije preciziralo šta je bilo sporno na događaju, niti su objasnili koji su zakoni prekršeni.
Skupština je nedavno usvojila izmjene Zakona o državnim simbolima, kojim su pooštrene kazne.
Ministarstvo je potvrdilo da spremaju još jednu prijavu - u vezi sa skupom u mjestu Trgaja na obali Cijevne gdje je isticana albanska zastava. Predstavnici albanskih političkih partija u Crnoj Gori tvrde da je to zastava Albanaca, a ne druge države.
Na pitanje “Vijesti” da li je isključiva nadležnost Ministarstva da motri nad državnim simbolima i da podnosi prijave, iz kabineta Aleksandra Bogdanovića su odgovorili:
“Naravno da je primjena zakona, odnosno poštovanje njihovih odredbi, jedan od djelokruga poslova - ne samo našeg, već i svih ostalih ministarstava. Crna Gora jeste građanska država i jedna od njenih ključnih vrijednosti jesu multikonfesionalnost i multikulturalizam. Vjerujemo da smo dosadašnjim radom i sami pokazali na koji način treba baštiniti i promovisati tradicionalne i kulturne posebnosti svih zajednica koje žive u Crnoj Gori. No, to ne znači da će naša reakcija izostajati kada naiđemo na primjere kršenja pozitivno-pravnih propisa i negiranja crnogorskog identiteta - naprotiv”.
Objašnjavaju da im je namjera da djeluju preventivno i neselektivno.
Iz informacija objavljenih na sajtu Ministarstva stiče se utisak da je ministar sem očuvanju simbola, posvećeniji protokolarnim događajima - poput otvaranja izložbi i sličnih kultrnih dešavanja. Takođe, njegov resor aktivan je u raspisivanju konkursa za kulturne projekte, čestitkama za vjerske praznike.
85 projekata iz oblasti zaštite i očuvanja kulturnih dobara je u toku, a posljednje dvije godine realizovano je ili započeto 218, navodi Ministarstvo
Na pitanje šta je bio prioritet rada u prethodnom i budućem periodu i šta je ostvareno na unapređenja i promovisanja kulturnih vrijednosti, iz Ministarstva su odgovorili da su prethodne dvije godine “pokrenuli niz novih programa, među kojima se izdvaja “Kreativna Crna Gora” - kroz koji smo podržali 11 ideja naših stvaralaca, a u septembru nas očekuje drugi poziv, uz još izdašniji budžet namijenjen mladim crnogorskim umjetnicima”.
“Na taj način, prvi put, povezujemo oblasti kulture i privrede, s obzirom na to da je znatan dio proizvoda naših autora već našao plasman na tržištu”, dodaju.
Navode i da su projekti poput “VR Montenegro” revolucionarni i daju više nego opipljive rezultate”.
“Za samo par mjeseci djelovanja, obezbijedili smo da dva najveća svjetska automobilska brenda snimaju reklame upravo u Crnoj Gori. Počeli smo uspostavljanje regionalnih kreativnih centara koji će biti namijenjeni crnogorskim stvaraocima - do sada u dva od četiri planirana grada, za koje smo obezbijedili bespovratnu finansijsku podršku od gotovo 1,5 miliona eura iz IPA fondova. Orijentisali smo se i ka podršci kinematografiji, Crna Gora je postala članica “Eurimagesa”, zahvaljujući čemu smo ove godine dobili i sredstva za prve koprodukcijske filmske projekte. Pokrenuli smo aktivnosti na nizu arheoloških lokaliteta, uz brojne projekte prekogranične saradnje koji podrazumijevaju njihovu promociju”, navodi između ostalog Ministarstvo.
"I u ovom i u slučaju isticanja simbola druge države na drugim kulturnim manifestacijama - zakon je jednak za sve. Naš je posao da pratimo primjenu i poštovanje zakona koje su u Skupštini donijeli predstavnici građana ove države. Dakle, ne sudimo i ne presuđujemo, ali naša je obaveza da reagujemo u situacijama kada procijenimo da postoji mogućnost da je prekršen zakon”, navodi se iz kabineta Bogdanovića
Nadležni samo za medijske zakone, praksa nije njihov posao
“Kada je riječ o oblasti medija, nadležnost Ministarstva kulture odnosi se isključivo na predlaganje zakona, odnosno usklađivanje normative sa međunarodnim standardima. Došli smo do rješenja kada je u pitanju Kolektivni ugovor u Javnom servisu, što je bila višegodišnja prepreka u funkcionisanju te institucije. Istovremeno smo započeli sveobuhvatnu reformu medijskog zakonodavstva, koja je ispraćena i sa dvije monitoring ekspertize..., čime konkretno podstičemo zahtjevnost u implementaciji najviših evropskih standarda i najbolje međunarodne prakse. Pristupili smo izradi više zakonskih rješenja, kao što su novi Zakon o medijima, Zakon o nacionalnom javnom emiteru, Radio i televiziji Crne Gore i Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama. Time u potpunosti dajemo doprinos, ne samo jednakim uslovima na medijskom tržištu, već i onome što su obaveze Crne Gore na planu evropskih integracija”, navelo je Ministarstvo u odgovoru na pitanje šta su učinili na unapređenju medijskih sloboda, slobode izražavanja i stvaranja uslova za rad medija i novinara.
Bonus video:
