Zajednički kandidat za izborima za predsjednika Crne Gore je jedini valjan način borbe sa DPS mašinerijom, smatra prof. dr Đorđije Blažić i dodaje da to što opozicione partije mjesecima ne mogu da postignu dogovor najviše govori upravo o njima.
„Moj ulazak u kandidaturu je više izraz revolta, ja sam prije svega akademac, naučni radnik i nisam opterećen državnim funkcijama. Tokom četiri mjeseca mog građanskog angažmana, pokušao sam da lidere političkih partija ubijedim da bi dobro bilo da idu sa zajedničkim kandidatom, jer bi zajednički kandidat imao neke šanse, s obzirom na razrađenu DPS mašineriju. Nažalost, opozicija mjesecima nikako ne može da izabere“, kaže on.
Blažić je u razgovoru za RTV Rožaje rekao da vlast ima hiljade zadataka, obaveza i odgovornosti, a da je zadatak opozicije u demokratskim sistemima samo jedan – da smijeni vlast.
„A crnogorska opozicija taj jedan zadatak nije u stanju da završi 27 godina. Takva situacija otvara pitanje da li su u pitanju lični interesi pojedinih lidera opozicionih partija“, kazao je on.
Nezavisni kandidat za predsjednika smatra da neki lideri opozicije, umjesto da rade na afirmaciji i jačanju javnog, rade samo na jačanju svog interesa“.
„U otvorenim razgovorima sam neke od njih pitao kako je moguće da izgube toliko političkih utakmica, a da su i dalje tu, da se niko od njih ne mijenja”, kazao je on, dodajući da aktivnosti dijela opozicije jasno ukazuju na to da dobar dio njih „očigledno radi u interesu vlasti“.
Blažić je uvjeren da su promjene u Crnoj Gori moguće, ali kaže da im mora prethoditi promjena sistem vladanja.
„Crnogorska država funkcioniše na starom dobrom rimskom pravilu zavadi, pa vladaj. Narod je u Crnoj Gori zavađen po svim šavovima, a to je savršen mehanizam, što je dokazalo i Rimsko carstvo, koje je tako vladalo hiljadu godina“, rekao je on.
Blažić dodaje da je u pitanju „savršen mehanizam za državno-partijske oligarhije i grupice koje žele da autokratski upravljaju“ Crnom Gorom, te poručuje da se stvaranje razdora među građanima ne smije koristiti za ostvarivanje i održavanje na vlasti.
„Naprijed se ne može bez harmonizacije, jedinstva, saradnje svih građana Crne Gore“.
Komentarišući nadležnosti i stvarnu moć predsjednika Crne Gore, Blažić je kazao da se ona mora posmatrati van aspekta ustavno-pravnog normativa.
Predsjednik, objašnjava Blažić, proglašava zakone i ima pravo da Skupštini vrati zakon koji smatra štetnim.
On podsjeća i da u Ustavu, kojim su definisane nadležnosti predsjednika, stoji i da šef države obavlja i „druge poslove u skladu sa zakonom“. To, smatra on, otvara pitanje da li će predsjednik imati samo uska Ustavna ili šira ovlašćenja. Blažić dodaje i da predsjednik, u crnogorskom sistemu, ima naglašenu političku funkciju i da, prema tome, ne postoji značajnije pitanje od nacionalnog interesa kojim predsjednik ne bi mogao da se bavi.
„Nažalost, naši predsjednici su marginalizovani, oni su kao fikusi, kao da ne postoje“, zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
